Utjecaj sunca na starenje kože

Koža ima sposobnost kumulativnog prikupljanja oštećenja tijekom dugog niza godina, kažemo da „koža pamti“. Godine sunčanja ili dugotrajna izloženost suncu tijekom života mogu dovesti do ranije pojave bora, suhoće, tamnih mrlja, pa čak i raka. Dokazano je da postoji povezanost između učestalog izlaganja suncu u ranom djetinjstvu i pojave većeg broja madeža kasnije u životu. 

Photo: www.ziba-blog.com

Koža ima sposobnost kumulativnog prikupljanja oštećenja tijekom dugog niza godina, kažemo da „koža pamti“. Godine sunčanja ili dugotrajna izloženost suncu tijekom života mogu dovesti do ranije pojave bora, suhoće, tamnih mrlja, pa čak i raka. Dokazano je da postoji povezanost između učestalog izlaganja suncu u ranom djetinjstvu i pojave većeg broja madeža kasnije u životu. 

Nadalje, opekline dobivene zbog prekomjernog izlaganja suncu u mlađoj dobi povećavaju rizik za nastanak raka kože poslije u životu. Bez sunca nema života, ali treba ga pametno dozirati jer sunčevo zračenje uzrokuje oštećenje kože. Štetni učinci sunca na kožu posljedica su djelovanja ultravioletnih (UV) zraka. Razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake.

UVA zrake (A kao alergija ili ageing, starenje) prodiru dublje u kožu. Ubrzavaju starenje kože, mogu uzrokovati alergiju na sunce i poremećaje pigmentacije. Prolaze kroz oblake i staklo. Nova istraživanja otkrila su da velika koncentracija UVA zraka pridonosi nastanku kožnih tumora.

UVB zrake (B kao burn, opeklina ili bronzed skin, preplanula koža) glavni su uzrok opeklina, što dugoročno dovodi do kroničnog oštećenja kože te nastanka kožnih tumora. UVB zrake ne prolaze kroz oblake i staklo, ali prolaze kroz vodu.

UVC zrake se apsorbiraju u gornjim slojevima atmosfere gdje njihov prodor blokira ozonski omotač te ne prodiru do Zemljine površine i zasad se smatra da nisu jako opasne. Međutim, zagađenjem Zemljine atmosfere i slabljenjem ozonskog omotača sunčeve zrake prodiru jače i dublje do površine Zemlje. Stručnjaci stalno upozoravaju na "jačinu" sunčevih zraka te štetan utjecaj na kožu. Koža pod utjecajem sunca gubi vlažnost i elasticitet, dolazi do oštećenja potkožnog vezivnog tkiva te prijevremeno stari. Vidljive posljedice takvih oštećenja na koži su: duboke bore, suha i gruba koža, proširenje kapilara, nastanak pigmentacija i pjega.

Odgovorno ponašanje na suncu, dakle izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu temelj je prevencije kožnih oštećenja.
Izuzetno je važan i povećani unos vode kako bi se koža navlažila iznutra i time omogućila pravilna prehrana i rad stanica kože te osigurala zaštitna ulogu kože.

Prilikom aktivnog izlaganja suncu, preporučuje se primjena sredstva za zaštitu kože od sunca koje sadrže visok i vrlo visok zaštitni faktor (30 - 50), širokog spektra djelovanja, koje nosi oznaku vodootpornosti i fotostabilnosti. Preporučuje se nanošenje preparata 30 minuta prije izlaganja suncu, uz ponovno nanošenje nakon dva sata ili nakon plivanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Odrasla osoba treba prilikom svakog nanošenja utrljati na kožu cijelog tijela 5 - 6 čajnih žličica kreme. Većina ljudi nanosi samo 25 - 50 % preporučene količine. Zaštitnim sredstvom treba namazati sve izložene dijelove tijela, dakle i vrhove ušiju, tjeme kod ćelavih osoba. Preporučuje se i nošenje odjeće tamnih boja i gustog tkanja, kapa i šešira sa širokim obodom, dugih hlača i sunčanih naočala sa UV zaštitom.
Ipak, bez obzira na primjenu zaštitnog sredstva za sunčanje, preporučuje se boravak u sjeni u vrijeme najjačeg sunčeva zračenja (od 10 do 16 sati). Ako je oblačno, također se trebaju primijeniti zaštitna sredstva jer sunčeve zrake prolaze i kroz oblake (čak 80% UV zraka), a vrijeme izlaganja suncu treba značajno skratiti ako se boravi na površinama koje dobro odbijaju sunčeve zrake kao što su pijesak, snijeg ili paluba broda te u blizini vode.

 

mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe