Koliko godina imaju osobe treće životne dobi? Iako nije lako odrediti životnu dobnu granicu, jer kronološka dob nije istovjetna s biološkom starošću, prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je granica kojom se ljudi u toj i višoj dobi smatraju starim ljudima. Prema kriterijima SZO-a, starost se dijeli na raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i duboku starost od 85 i više godina. Činjenice utemeljene na znanstvenim istraživanjima koja su provedena na podatcima dobivenih popisom stanovništva kažu kako je Hrvatska stara nacija. Prema podatcima iz 2017. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,1 godinu, što ga svrstava među najstarije nacije Europe.
Kvalitetna i humana komunikacija je osnova za dostojanstven život i kvalitetnu starost, te ujedno i glavna predispozicija za ostvarenje ciljeva poboljšanja kvalitete življenja starijih osoba. U starosti ljudi najčešće ostaju sami. Ukoliko imaju djecu, njihova su djeca odrasla i imaju svoje obitelji i obaveze, te manje vremena za roditelje, a često u tom periodu ostaju i bez bračnog partnera. Također i samim umirovljenjem gube određeni krug ljudi iz života i tada se često događa da se osjećaju beskorisnim i usamljenim. Upravo zato je važna komunikacija kao integrativni proces. U većini slučajeva, trebala bi se odvijati na isti način na koji komuniciramo i s mlađim osobama. No ponekad, postoje i prepreke. Upravo o tim preprekama treba govoriti, te imperativ svakog ravnopravnog demokratskog i modernog društva mora biti rušenje međugeneracijskih zidova.
Kvalitetno starenje bi trebalo biti rezultat spoznajnih, zdravstvenih i društvenih investicija iz ranijih životnih etapa nastalih kroz vlastite odluke i odgovorno zdravstveno ponašanje. Ključnu ulogu, osim nepremostivih karakternih osobina pojedinca igra komunikacija. Sve negativne pretpostavke i stvarni ishodi itekako se mogu promijeniti drugačijim pristupom, komunikacijom i edukacijom mladih o starima, te starih o njima samima i mogućnostima i opcijama koje im se nude, a o kojima nisu informirani.
Glavne teškoće u komunikaciji sa starijim osobama se temelje na nekoliko izvora, među kojima su stereotipi o starijima (socijalno-diskriminacijski), promjene u psihosocijalnoj okolini u kojoj žive starije osobe, teškoće zbog tjelesnih i psihofizičkih promjena u starijoj dobi; primjerice, najveći problem pri komunikaciji za starije osobe može predstavljati gubitak sluha. Ovo je jedna od osnovnih prepreka u komunikaciji, te je češća kod muškaraca, nego kod žena. Gubitak sluha kod starijih osoba se najčešće javlja zbog dugoročne izloženosti buci tijekom godina, što utječe na sposobnost razaznavanja određenih zvukova, te razumijevanje govora.
Pri komuniciranju s osobom starije životne dobi valja imati poštovanja, te se prema njima odnositi dostojanstveno i humano, prihvatiti ih kao autonomne i autentične pojedince kako bi se osjećali prihvaćeno i sigurno, koristiti jasan i razgovijetan govor, te face to face komunikaciju. Valja izbjegavati isprazne izjave, pretjerane i lažne pohvale, verbalne uvrede, tepanje, infantilizaciju i mijenjanje tona glasa prilikom razgovora, važno je pripaziti na govor tijela, umanjiti pozadinsku buku, izbjegavati ispravljanje izgovorenog, govoriti im što da rade ili misle, govoriti odveć glasno, obraćati se direktno osobi. Tijekom razgovora treba poticati neovisnost, slušati više no govoriti, dati vremena za promišljanje i izgovaranje. Ovakav način može iziskivati više vremena, ali je kvalitetniji i produktivniji. Važno je čuti i vidjeti što se zbiva iz njihove perspektive, te da osoba zna da ju slušamo i uvažavamo.
Pri komunikaciji se mogu opaziti promjene u ponašanju osobe s kojom komunicirate. Svako neobično ili nesuvislo ponašanje može nas uputiti na neku promjenu stanja, bolesti ili slično, što je također od velike važnosti.
Trebali bismo svakodnevno otkrivati što znači kvalitetno starenje, te svi zajedno raditi na otklanjanju spomenutih negativnih stavova, odnosno predrasuda, s obzirom na statistiku koja kaže da su starije osobe svuda oko nas, da je naše društvo staro društvo, te nas sve neminovno u najboljem slučaju čeka prolazak kroz to isto razdoblje.
„Nemojte ostarjeti, koliko god živjeli. Uvijek se ponašajte kao znatiželjno dijete pred velikom misterijom zvanom– život.“ (Albert Einstein)
AUTORICA: Kristina Rajić
