Uloga prehrane u službi zdravlja

Pravilna prehrana neophodna je tijekom čitavog života, no ulaskom u treću dob, naglasak na pravilnu prehranu poprima sasvim novu dimenziju. S obzirom da se u poznoj dobi života učestalo javljaju zdravstvene poteškoće, odabir prehrane postaje od iznimne važnosti.

Foto: spa-wellness.com

Pravilna prehrana neophodna je tijekom čitavog života, no ulaskom u treću dob, naglasak na pravilnu prehranu poprima sasvim novu dimenziju. S obzirom da se u poznoj dobi života učestalo javljaju zdravstvene poteškoće, odabir prehrane postaje od iznimne važnosti.

Kvalitetna i zdrava prehrana ima brojne pozitivne učinke u zdravlju starije populacije.
Bolesti srca, vaskularne bolesti, dijabetes, visoki krvni tlak, moždani udari, problemi s pamćenjem, osteoporoza, pojedini oblici raka, bolesti kože, kose i noktiju te problemi s vidom su neki primjeri bolesti koje se mogu izbjeći pravilnom prehranom.
Bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali i voda su esencijalni nutrijenti koje sačinjavaju najveći dio stanica i tkiva u ljudskom tijelu. Stoga, ove esencijalne sastojke treba unositi putem pravilne prehrane.
Uravnotežena prehrana koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i vlakna, je općenito preporučljiva kako bi tijelo dobilo spomenute nutrijente. Izbjegavanje zasićenih masti (životinjskih) te suplementi u vidu minerala i vitamina te konzumiranje velikih količina vode smatraju se važnom komponentom zdrave prehrane.
Iako je kvaliteta hrane važna, ne treba zanemariti kvantitetu. Velika količina zdravog obroka također može biti jako kalorična. Preporučeni dnevni unos kalorija smatra se od 1500 do 2000 te se također preporuča izbjegavanje praznih kalorija. To se odnosi na hranu koja nema hranjivu vrijednost, ali ima visok udio kalorija. Tu spadaju gazirani sokovi, čips, kolači, krafne i alkohol.
Poseban prehrambeni režim za određena zdravstvena stanja je jako važno slijediti. Srčanim i bubrežnim bolesnicima te dijabetičarima zabranjuje se povećan unos soli i smanjena hidracija.
Je li tjelovježba važna za zdravlje starije populacije?
Pozitivni učinci tjelovježbe u prevenciji bolesti od iznimne su važnosti. Pravilna fizička aktivnost i tjelovježba mogu pomoći ili čak spriječiti razne zdravstvene probleme starije populacije. Srčane bolesti, visoki kolesterol, dijabetes, osteoporoza, slabost u mišićima, razni oblici raka, depresija i moždani udar su neki primjeri bolesti koje se mogu izbjeći ili barem ublažiti pravilnom tjelovježbom.
Neki od brojnih pozitivnih učinaka tjelovježbe kod starije populacije:
• Poboljšanje odnosa pozitivnog i negativnog kolesterola
• Kontrola težine i sagorijevanje kalorija
• Poboljšanje fizičke izdržljivosti
• Poboljšanje zdravlja srca, pluća i vaskularnog sustava
• Bolja dostupnost kisika i hranjivih tvari
• Održavanje zdravlja kostiju i mišića
• Smanjenje rizika od padova i artritisa
• Poboljšanje raspoloženja
• Bolja kvaliteta i trajanje sna.
Starijoj populaciji preporuča se tjelovježba 3 do 5 puta tjedno u trajanju od 30 minuta. 
Prehrana i tjelovježba bitan su faktor zdravog i dugog života, stoga se apsolutno preporuča svim dobnim skupinama, a pogotovo starijoj kako bi postigla ugodniji i lakši život.

Autor: seniori.hr