Starenje stanovništva i intervencije države i društva

Starenje stanovništva kontinuiran je proces koji zahtjeva odgovarajuća razmišljanja i reakcije lokalne politike te intervencije država kako bi starije osobe stavili pod posebnu zaštitu države i društva.

Foto: pixabay.com

Intervencije države i društva vidljive su u mjerama i aktivnosti koje provodi putem ustanova i institucija s ciljem zaštite starijih osoba. Briga države za starije osobe zajamčena je i Ustavom Republike Hrvatske, slijedom Zakona o socijalnoj skrbi i drugim zakonskim i podzakonskim aktima, programima Vlade i strategijama na nacionalnoj i lokalnim razinama.

Neupitan je i međunarodni utjecaj na kreiranje politike, mjere i aktivnosti, osobito Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe (ESP, Europska konvencija o pravima čovjeka) i EU (Povelja o temeljnim pravima EU, Europa 2020, ESF) s ciljem zaštite i podizanje kvalitete života starijih osoba.

Prema Europskoj konvenciji o pravima čovjeka, svim osobama treba biti osigurano uživanje prava i sloboda priznatih Konvencijom – pravo na slobodu i sigurnost, pravo na život, pravo na poštovanje obiteljskog i privatnog života, slobodu izražavanja, pravo na okupljanje i udruživanje, pravo na djelotvoran pravni lijek, itd. – bez diskriminacije na bilo kojoj osnovni, uključujući i diskriminaciju na dobnoj osnovi.

Nadalje, Povelja o temeljnim ljudskim pravima EU ističe kako je ljudsko dostojanstvo nepovredivo te ga je potrebno poštovati i štititi. Posebno, Europska unija ističe kako priznaje i poštuje prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na ravnopravno sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu.

Starenje stanovništva, produžavanje životnog vijeka, individualno poimanje kvaliteta života, strukturne promjene obitelji ,povećanje broja samačkih domaćinstva, socijalna izoliranost, rizik od siromaštva i mnoge druge relevantne promjene zahtijevaju intervencije države. Politika skrbi za starije postaje multidisciplinarna kategorija koja obuhvaća socijalnu skrb, zdravstvo, pravo, ekonomiju, IT i tehnološke znanosti.

Ustanove i institucije socijalne skrbi po područjima skrbi za starije mogli bi podijeliti, iako ne odvojiti, na ustanove i institucije socijalne skrbi i ustanove iz drugih područja skrbi o starijima (npr. zdravstvo). Podjela ustanova i institucija na razine moguća je na primarnu razinu (neposredno ostvarivanje prava CZSS, domovi, …) i sekundarnu razinu (posredni utjecaj: socijalna politika, istraživanja, strategije, pravobranitelj, …)

Jelena Milin, dipl. socijalna radnica

Dom za starije i nemoćne Zadar

Udruga socijalnih radnika Zadar