Također, tu je i društvena komponenta koja nas zbližava s ljudima još od vrtićkih dana. Međutim, u starijoj dobi, važnost hobija osim navedenog važna je i za moždanu aktivnost i kognitivne funkcije koje s godinama opadaju. Nisu svi hobiji društvenog karaktera, no oni koji jesu jako su korisni usamljenim seniorima. Što se tiče moždane aktivnosti u starijoj dobi, ona se može pojačati stjecanjem nove vještine, tvrde znanstvenici. Istraživanje je pokazalo da nije dovoljno samo slušati klasičnu glazbu i rješavati križaljke, već se uključiti u stjecanje mentalno izazovne nove vještine. Rezultati upućuju da se već nakon 12 tjedana popravlja memorija.
Seniorima se nerijetko govori da pošto poto moraju pronaći nekakav hobi ne bi li ostali bistrog uma, no novo istraživanje objavljeno u „Psychological Science“ tvrdi da je potrebno pronaći odgovarajući hobi, odnosno prikladne aktivnosti. Dr. Denise Park sa Sveučilišta Dallas u Texasu tvrdi da nije poanta u bavljenju makar čim, poanta je u nepoznatim, kao i mentalno i socijalno izazovnim aktivnostima. Treba se maknuti od sigurne zone.
Njeni istraživači nasumično su odabrali 220 ljudi između 60 i 90 godina te im dali tri različita hobija 15 sati tjedno u trajanju od 3 mjeseca. Istraživanje je pokazalo da su samo oni koji su se bavili mentalno izazovnim aktivnostima pokazali napredak kognitivnih sposobnosti.
Dakle, zaključak je da novo okruženje s novim i nepoznatim aktivnostima potiče rad moždanih funkcija puno jače nego prepuštanje provjerenim, neizazovnim aktivnostima. Učenje novog jezika možda je najzahtjevnija aktivnost, ali jedna od najučinkovitijih. Naravno, ne želimo obeshrabriti seniore koji se bave već provjerenim, uhodanim hobijima. To je svakako bolje nego sjediti kući i gledati sapunice, ali ukoliko se želite okušati u zahtjevnijim hobijima, maknite se iz sigurne zone. Nemate što izgubiti.
Autor: seniori.hr
