Starije osobe su najbrže rastuća dobna skupina

Prema podacima koje donosi Državni zavod za statistiku, broj starijih osoba posljednjih godina konstatno raste, a u posljednje se tri godine povećao za čak 20%.

Pixabay.com

Razlozi za ovaj trend vjerojatno se mogu pronaći u sve kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi i većem životnom standardu. Također, sve više starijih osoba živi u gradovima gdje nisu prepušteni sami sebi, već su im dostupne određene usluge na koje u manjim mjestima ne bi mogli računati, poput liječnika, Hitne pomoći i drugih institucija, odnosno programa prevencije bolesti i drugih nepovoljnih stanja. Dodatno, budući da je starenje stanovništva prepoznato kao trend, veća je pozornost usmjerena kreiranju strategija i politika za zaštitu i stvaranje kvalitetnog okružja za starije osobe.
Sve veći broj starijih, a sve manji broj djece, što je pojava karakteristična za srednje razvijene zemlje, takvim zemljama može prouzročiti određene probleme. Naime, osim onog očitog, koji znači sve manje stanovnika, odnosno izumiranje populacije, sve veći broj umirovljenika može predstavljati značajan udarac na mirovinski i zdravstveni sustav neke zemlje. Sve viši izdaci za mirovine značili bi da bi drugi sektori, poput obrazovanja, bili zapostavljeni, što bi moglo izazvati međugeneracijske sukobe, navode sociolozi.
Zbog sve boljeg životnog standarda i zdravstvene njege, starije se osobe drugačije postavljaju prema životu nego prije 50 godina. Umirovljenici su danas često jednako društveno aktivni kao i u mlađoj dobi, pogotovo u mjestima u kojima postoje programi i centri za socijalizaciju umirovljenika. Ne prepuštaju se ravnodušnosti već svoju treću dob žele maksimalno iskoristiti i uživati u vremenu koje im je ostalo.

Hrvatska stari
Prema posljednim podacima, evidentno je da je Hrvatska demografski sve starija zemlja. Trend je to koji nije aktualan samo u Hrvatskoj. Predviđanja stručnjaka pokazuju da će kroz narednih 10ak godina u Hrvatskoj broj starijih od 65 godina biti veći od broja starijih od 15. u takvim uvjetima, odnosno u situaciji u kojoj je broj starijih osoba veći od broja djece u populaciji, ne postoje uvjeti za demografsku obnovu populacije, budući da je sve manji broj žena kojei mogu rađati.
Dr.sc. Dražen Živić s instituta Ivo Pilar navodi kako je Hrvatska zemlja u dubokoj starosti, te upozorava kako ćemo za 15ak godina biti zemlja s više od 30% starog stanovništva.

Mnoge zemlje, suočene s ubrzanim starenjem stanovništva, kreiraju pronatalitetne politike i pokušavaju potaknuti rađanje djece i regeneriranje demografske slike države. U srednje razvijenim zemljama, koje su dovoljno razvijene da broj starijih raste zato što je životni standard na adekvatnoj razini te stariji u pravilu uživaju mogućnost relativno ugodnog starenje,  mlađa populacija se sve teže odlučuje na djecu zato što ne smatraju da si proširenu obitelj mogu priuštiti. Pogotovo u razdoblju recesije, troškovi obitelji i rizik gubljenja posla i smanjenja konkurentnosti na tržištu rada velika su prepreka imanju djece. Upravo se u tome vjerojatno, između ostalog, krije i razlog sve nižeg nataliteta, kako u Hrvatskoj, tako i u nekim drugim zemljama.

Autor: seniori.hr