U normalnim uvjetima odnos radnika i umirovljenika je 3:1, dok taj omjer u Hrvatskoj danas iznosi 1,21:1 što nas dovodi do sasvim legitimnog pitanja o održivosti mirovinskog sustava na kojeg smo navikli.
Trenutna migrantska kriza koja je zahvatila Europu podijelila ju je na dva suprotna pola, kakav se dugo nije dogodio na europskom tlu. S jedne strane su humanitarni liberali kojima je prvenstveni cilj zaštita i dostojanstvo ljudskog života i ne vide nikakav problem u prilivu stanovništva s Bliskog istoka. S druge strane su islamofobi koji se boje gubitka zapadnjačkog, kršćanskog identiteta Europe, koji će se prema njima neminovno dogoditi ukoliko se ne uvedu određene restrikcije i kontrole glede naprasitog useljavanja.
Međutim, ako se odmaknemo od vrijednosnog gledišta na trenutnu problematiku migrantske krize i usmjerimo na ekonomski aspekt, tada se katastrofalne demografske prognoze mogu izbjeći čime se može spasiti mirovinski sustav za kojeg se svi bojimo da će iščeznuti.
Države s najmanjom stopom fertiliteta u Europi su Portugal, Španjolska i Poljska, dok Švedska, Irska i Velika Britanija imaju najveću stopu. Prema Eurostatu, u 12 država članica populacija iznad 65 godina se povećala u samo jednu godinu i to za 1,4 milijuna te se broj radno sposobnog stanovništva smanjio u usporedbi s onima koji su se umirovili.
Europska starija populacija treba mlađu koja će se brinuti o njima, raditi u zdravstvu i naseliti raseljena ruralna područja koja su uglavnom napuštena zbog odlaska u velike gradove. Europa više nije samoodrživa, stoga je ovisna o migrantskim procesima.
No Europa (i EU) ima unutarnji problem nejednake regionalne razvijenosti, pa ljudi iz zemalja južne i istočne Europe zbog nezaposlenosti migriraju u razvijenije europske države, a trenutni imigrantski val stanovnika Bliskog istoka je dodatno uzdrmao Europu. Naime, stručnjaci upozoravaju da nije riječ o jednokratnom imigrantskom valu, već bi taj proces mogao trajati godinama. U europskim državama prisutna je bojazan da će prevelika navala na radna mjesta ugroziti potrebe zaposlenja domicilnog stanovništva. To je nerealna bojazan jer imigranti s Bliskog istoka, prije uključenja u radnu snagu dotične države moraju proći duži proces integracije u smislu učenja jezika, stjecanja dodatnih vještina, te uključenja u dominantnu kulturu zajednice. Jean Cristophe Dumont, stručnjak iz područja ekonomske suradnje i razvoja kaže:“ Ako zatvorite vrata imigraciji, platit ćete ekonomsku cijenu“.
Zato je važno imigrante integrirati u društvo i uključiti ih u radne procese. Ekonomija ne prati vrijednosne trendove, ona je neumoljiva i matematički nemilosrdna. Računica je jednostavna: ako se demografska slika ne popravi i nema mladih ljudi koji će raditi za naše mirovine, doći će do kolapsa mirovinskog sustava, a to će dovesti do društvenih nemira i kraja života kakvog smo poznavali.
Izvor:seniori.hr
