Degenerativne promjene koje nastaju na kralježnici mogu se javiti u intervertebralnom disku (hrskavičnom prstenu) i intervertebralnim zglobovima (malim zglobovima), kao i na mekom tkivu u području kralježnice. Na prijelazu između jednog dijela kralježnice, vrlo pokretnog u manje pokretni dio (pr. u slabinsko-krstačnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabe krstačne kosti) najčešće dolazi do degenerativnih bolesti koji su izvor boli. Povezane tegobe na kralježnici se uglavnom svode na bolove u slabinskom (križa) i vratnom dijelu, a nešto manje u prsnom dijelu kralježnice. Čimbenici koji potenciraju nastanak degenerativnih bolesti kralježnice su : starenje, osteoporoza, hernijacija diska, slabost mišića, fizički napori, debljina ali i prirođene bolesti, tumori kralježnice i organa u zdjelici i izvan nje.
Klinička slika tipične križobolje i vratobolje: bol, osjećaj zakočenosti, izražena napetost pripadajućih mišića te manje ili veće ograničenje pokreta određenog segmenta kralježnice. Bol je po svojoj naravi mehanička, što znači da se pojačava aktivnošću, a smanjuje ili prestaje mirovanjem. Teškoće mogu biti izražene prilikom hodanja, stajanja, ustajanja, izlaska iz auta, vezanja cipela, oblačenja čarapa, jutarnjeg pranja zubi te stoga stariju osobu ograničavaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Većina ovih bolesti prolazi bez veće intervencije kroz 6-8 tjedana, ali je učestali povratak na prijašnje bolno stanje (recidiv) što dovodi do nastanka kroničnih bolnih sindroma kralježnice.
Bolni sindrom vratne kralježnice (vratobolja)
Najčešće promjene nastaju na intervertebralnom diskusu, gdje dolazi do starenja osnovne supstance diskusa, uzrokovano manjim traumama koji nastaju pri naglim pokretima i trzajima vratne kralježnice. Degenerativne promjene na vratnoj kralježnici mogu biti uzrok bolova koji se šire prema glavi, ostaju u području vrata ili se šire u jednu ili obje ruke pa govorimo o cervikocefalnom, cervikalnom i cervikobrahijalnom sindromu.
Vratni sindrom (sindroma cervikale) nastaje zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice. Vodeći simptom je bol u vratnoj kralježnici, koja se najčešće širi prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prsnoj kosti. Također je povećana napetost mišića vrata i ramena uz bol na dodir navedenog područja. Postoji ograničena pokretljivost vratne kralježnice, u jednom ili više smjerova.
U početnoj fazi bolesti (akutnoj) preporučuje se mirovanje i dnevni odmor koji postižemo ležanjem na mekanom, valjkastom jastuku kako bi postigli rasterećenje vratne kralježnice sve dok se subjektivne tegobe ne smanje. Uz mirovanje se mogu uzimati i nesteroidni antireumatici i analgetici (Voltaren, Brufen) za ublažavanje i smirenje boli. Kada se akutna faza smiri provodi se fizikalna terapija u koju najvažniju ulogu igra kineziterapija, tj. program određenih vježbi koje imaju zadaću snaženja mišića vrata i ramena, kao i održavanja pokretljivosti vratne kralježnice.
Kod cervikocefalnog sindroma smetnje su prisutne zbog degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici, koje podražuju pripadajuće krvne žile – vertebralna arterija i pripadajući vegetativni splet. Prisutna je bol u gornjem i stražnjem dijelu vrata koja se širi prema sljepoočnici i čelu. Vrlo su učestale i zatiljne glavobolje, šumovi u ušima, smetnje ravnoteže, zamagljenje vida, dvoslike i bol u području lica. Smetnje se pojačavaju pri nepravilnom položaju vratne kralježnice – prisilan položaj pri radu, dulje sjedenje i rad na kompjutoru.
Cervikobrahijalni sindrom je vezan uz degenerativne promjene vratne kralježnice, ali su najjače zahvaćeni donji vratni kralješci. Zbog smanjene napetosti mišića vrata i ramena, podražena su živčana vlakna koja se odvijaju iz vratne kralježnice za obe ruke. Prisutna je senzacija trnjenja i mravinjanja duž ruku, a najčešće u području šaka uz izražene bolove koje se pojavljuju pred zoru. Ograničena je pokretljivost vratne kralježnice i ramena, mišićna snaga ruku je smanjena, posebice u području šaka uz prisutno smanjenje osjeta jedne ili obje ruke. Kada se akutna faza smiri provodi se fizikalna terapija, a najviše kineziterapija, odnosno vježbe za održavanje pokretljivosti vratne kralježnice, svih zglobova ruku te jačanje mišića vrata, ramena i ruku.
D. V., fizioterapeut
