Starenjem tijelo doživljava prirodne promjene, mijenjaju se svi organi, a isto tako se događaju i promjene u mozgu. Težina mozga se s godinama smanjuje, pa se tako u prosjeku masa mozga smanji za 5-10 % od svoje težine u mladoj odrasloj dobi.
Međutim, većina živčanih stanica kod normalnog, prirodnog starenja ostaje potpuno"zdrava" sve do kraja života. Dakle, starenje mozga ne podrazumijeva nužno i neki vid demencije. Osnovni problem promjena mozga tijekom starenja nije u broju živčanih stanica, nego u opadanju broja međusobnih veza tj. sinapsa između tih stanica. Međutim, ako mozak podvrgavamo procesima trajne aktivnosti, poput učenja novih znanja i vještina, veze između živčanih stanica postaju sve brojnije, a već postojeće veze postaju čvršće i trajnije.
Funkcioniranje mozga možemo promatrati na sličan način na koji primjerice promatramo funkcioniranje mišića. Kad vježbamo jačamo mišićni tonus i poboljšavamo tjelesnu kondiciju. Kao i tjelesnu kondiciju, moždanu kondiciju također je moguće poboljšati discipliniranom vježbom u vidu stalnog izlaganja poticajnim aktivnostima.
Ako mozak održavamo "u dobrom stanju", postaje sve učinkovitiji i sposobniji održavati svoju funkciju sve dulje. Dakle, što više koristite vaš mozak, to je veća vjerojatnost da će vas dobro služiti i u starosti.
Ono čime se ne služite, propada. Ova stara izreka dugo se odnosila samo na sustav organa za kretanje. Znanstvena istraživanja posljednjih godina dokazala su i da mozak kojim se ne služite također propada. I obrnuto, mozak koji je aktivan dulje ostaje u formi. Opadanje određenih mentalnih sposobnosti, poput gubitka pamćenja, sporog razmišljanja i blokade kod rješavanja problema, za koje se mislilo da su normalne promjene vezane uz starenje, može se izbjeći ako se mozgu nastave davati izazovi.
Praćenje dnevnih zbivanja, svakodnevno čitanje, učenje tekstova napamet, učenje jezika, sviranje instrumenta, rješavanje križaljki, zagonetki, rebusa, igranje šaha, čitanje zahtjevne literature, upoznavanje rada na računalu, pretraživanje interneta i sl. jesu samo neke od aktivnosti pomoću kojih će mozak dobiti niz novih poticaja.
mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe
