Dan „Više bilja, manje soli“ obilježava se 29. kolovoza, s ciljem skretanja pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanja u inicijativu za smanjenje udjela soli u hrani „Manje soli – više zdravlja“.
Inicijativu "Manje soli-više zdravlja" podržava hrvatska agencija za hranu, koja navodi kako smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u svakodnevnoj prehrani pridonosi boljoj kontroli krvnog tlaka, smanjuje potrebne doze lijekova te na koncu rezultira manjim brojem oboljelih od posljedica povišenog krvnog tlaka.
Prekomjerno trošenje soli povezano s pojavom bolesti srca i moždanim udarom
Prekomjerna upotreba soli povezana je, osim s povišenim krvnim tlakom, s pojavom bolesti srca i moždanim udarom. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom te pojavom edema. Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani je jedna od najlakše provedivih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.
Prehrambeni proizvodi s visokim udjelom „skrivene soli“
Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.
Savjetujemo izbjegavanje hrane s razmjerno visokim udjelom soli, poput:
• pečenih proizvoda kao što su kruh, peciva i pahuljice,
• suhomesnatih proizvoda poput salama, kobasica, hrenovki, pašteta i sličnih proizvoda,
• konzerviranog voća i povrća,
• „brze“ hrane, odnosno pizze, hamburgera i krumpirića,
• procesuirane smrznute hrane,
• gotovih umaka, senfova, majoneza, juha iz vrećice,
• čipsa, smokija, kikirikija i sličnih grickalica,
• tvrdih sireva, namaza i lisnatog tijesta.
Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su: rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik oboljevanja od srčanih bolesti i moždanih udara. Za odrasle osobe maksimalni preporučeni dnevni unos soli iznosi 6 grama (jedna čajna žličica).U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12-18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama.
Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će se postupno godišnjim smanjenjem od 4%. Na taj bi se način postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.
Dodajte malo više okusa vašoj hrani
Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, majčine dušice, metvice, lovora te čitavog niza egzotičnih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. U vlastitom domu, uz malo truda, možete uzgojiti začinsko bilje te koristiti svježe u svakodnevnom spremanju obroka za obitelj. Ukusnija su jela u koja su dodani svježi začini, a za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti odvojiti puno vremena.
Napravite svoju vlastitu biljnu mješavinu kombiniranjem određenog bilja i koristite kao zamjenu za sol (crvena paprika, češnjak u prahu, crni papar, kadulja itd.), dobro ih osušite i sameljite u mlincu za kavu ili blenderu kako biste dobili prah, Dovoljno je uzeti malo začinske soli i posuti je preko pečenoga krumpira ili povrća.
Za začinske soli možete upotrijebiti sušeno bilje (ružmarin, kadulju, origano, bosiljak, vlasac), začine (kim, korijandar, curry, crvenu papriku, češnjak u prahu, sjemenke gorušice), suhe gljive (vrganje, shiitake), pržene orašaste plodove (orahe, lješnjake, bademe) i sjemenke (lanene, suncokretove, bučine, sezam). Najbolji izbor je višestruko kvalitetnija morska sol jer sadrži kalij, magnezij, kalcij, jod kao i druge prirodne i vrijedne mirkonutrijente.
Ekperimentirajte s različitim kombinacijama dok ne pronađete najbolju mješavinu koja vama odgovara.
Izvor: ordinacija.hr
