Drugo mjesto ženske rang-ljestvice vodećih bolesti, prema statistici koju je prikupio i obradio HZJZ, zauzima moždani udar (5504 hospitalizacija), slijedi rak dojke (5138), te žučni kamenci (5121) i polipi spolnog sustava (4874). U topu 5 kod muškaraca na drugome mjestu nalazi se preponska kila (6606 hospitalizacija), na trećemu duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (6445), a slijede angina pektoris (5697) i upale pluća (5360).
Staračko zamućenje
Liječnike ne čudi što je vrh ljestvice zauzela siva mrena, odnosno zamućenje očne leće, budući da je riječ o dijagnozi koja uglavnom pogađa starije građane, a Hrvatska se, kaže dr. Sandra Mihel iz Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, ubraja u države s vrlo starim stanovništvom. Ni ostale bolesti u ženskom i muškom topu 5 liječnicima nisu iznenađenje jer se izmjenjuju na toj ljestvici u posljednjih pet godina, s malim razlikama. Ipak, dr. Mihel upozorava na činjenicu da moždani udar kod žena grabi ka gornjem dijelu ljestvice - ta je dijagnoza, naime, 2009. i 2010. bila na četvrtome mjestu, 2011. na trećem, da bi se zatim popela na drugu poziciju, dok je kod muškaraca uopće nema u topu 5.
Žene zapravo, premda je to nedovoljno poznato, imaju veću šansu da dobiju moždani udar. Statistike pokazuju kako je jedna od pet žena izložena tom riziku, za razliku od jednog na šest muškaraca, a na žalost kod žena su i posljedice moždanog infarkta teže - potvrđeno je da žene imaju ozbiljniji poremećaj kognitivnih funkcija, povećan rizik depresije, kao i veću vjerojatnost institucionalizacije nego muškarci.
Utopljenici u čaši
Ali, žene znatno manje piju od pripadnika suprotnog spola, kod kojih je alkohol, kao što smo naveli, krivac za dijagnozu na trećemu mjestu rang-ljestvice, koje nema na ženskoj listi. Valja podsjetiti kako se alkohol smatra najvećim društvenim problemom u Hrvatskoj u kojoj ima oko 200 tisuća alkoholičara (među kojima na pet muškaraca dolazi jedna žena) i u kojoj se po glavi stanovnika godišnje prosječno popije 12,8 litara čistog alkohola.
No, zato se čini da muškarci sve manje puše, budući da iz godine u godinu pada broj hospitalizacija zbog raka bronha i pluća. Dr. Mihel navodi kako je ta dijagnoza 2009. bila zabilježena kao vodeći uzrok hospitalizacije kod muškaraca, godinu poslije bila je na drugome mjestu, 2011. i 2012. na četvrtome mjestu, a 2013. godine se ne pojavljuju među 5 vodećih pojedinačnih uzroka hospitalizacije. Taj pozitivan trend mogao bi se za koju godinu očitovati i padom smrtnosti od raka bronha i pluća, koja je u Hrvatskoj i dalje visoka. Naime, godišnje ta zloćudna dijagnoza odnese nešto više od 2800 života. slobodnadalmacija.hr
