Održan okrugli stol "Udomiteljstvo kao oblik skrbi za starije i nemoćne" u Šibeniku

"Iako je smještaj u udomiteljsku obitelj prepoznat kao prirodniji i humaniji oblik skrbi u odnosu na smještaj u ustanovu, pošto se temelji na načelima obiteljskog okruženja, održivosti socijalnih veza i uključenosti samog korisnika, slab odaziv udomitelja svjedoči da je model nedovoljno promoviran te da je turizam i dalje glavni izvor prihoda za stanovništvo južnog dijela Hrvatske" - moglo se zaključiti na drugom okruglom stolu održanom u Šibeniku 24. siječnja 2017. u sklopu projekta "Zaštita starijih osoba razmjenom iskustva i znanja stručnih osoba te putem edukativnih, savjetodavnih i promotivnih aktivnosti". 

ibenik1

Model skrbi predstavila je Rosanda Penđer, voditeljica Odjela za odrasle osobe CZSS Šibenik. Istakla je kako u Šibensko-kninskoj županiji postoje tek dvije udomiteljske obitelji. Marina Jurat i Vera Hranić okupljenima su predstavile svoju motivaciju i iskustvo u obavljanju ovog vrlo složenog, ali za njih dvije jako ispunjujućeg posla. Kao prednost navode što su obje medicinske struke pa im je daleko lakše brinuti o starijim i nemoćnim osobama iako, kada je riječ o prihodima od ovakve vrste posla, nažalost trenutni uvjeti jedva pokrivaju osnovne troškove skrbi.

sibenik3

Hranić predlaže i povećanje maksimalnog dozvoljenog broja korisnika s 4 na 6 korisnika, čime bi se povećali prihodi. Stroge uvjete ionako moraju zadovoljiti, bilo da je riječ o 4 ili 6 korisnika. 

"Potpora društva je gotovo nikakva. Nekad sam slobodno vrijeme poklanjala sebi, a sada mi je zadovoljstvo to vrijeme davati svojim korisnicima. Fizički možete pružiti što korisniku treba, ali najbitnije je da ih psihički i duhovno nahranite. Vidim da su sretni i to mi je veliko zadovoljstvo kao medicinskom radniku, ali i kao udomiteljici", kazala je Jurat. 

Iskustvom s udomiteljskim obiteljima u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji predstavile su Marina Elez Urlić i Vesna Dujić, naglasivši kako je, nažalost, cijena života daleko skuplja u Dalmaciji nego u Slavoniji, gdje je ovaj model zaživio u potpunosti. Uz to, veliki broj obitelji u Dalmaciji bavi se turizmom od kojeg je prihod daleko veći, tako da ne čudi slab interes potencijalnih udomitelja. 

Tijekom diskusije naglašeno je kako potpora jedinica lokalne samouprave izostaje, što uvelike otežava pomoć starijim osobama u vidu pružanja izvaninstitucionalne pomoći koja bi spriječila potrebu za njihovim smještajem u domove ili obitelji. Najkritičnija je situacija u ruralnim područjima, a razlozi za to nalaze se u raseljenosti stanovništva, lošoj prometnoj povezanosti itd. Kao mogućnost za organiziranje izvaninstitucionalnog oblika pomoći ističu se mjere HZZ-a (javni radovi), no i dalje ostaje upitno tko će biti organizator pomoći u kući ako ne postoje udruge ili podrška javnog sektora. 

Sljedeći okrugli stol u sklopu projekta održat će se na temu "Sprječavanje zlouporabe ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju" u Zadru, 23. veljače 2017. 

 

Događanje je održano u sklopu projektu  “Zaštita starijih osoba razmjenom iskustva i znanja stručnih osoba te putem edukativnih, savjetodavnih i promotivnih aktivnosti” kojeg Udruga MI zajedno s partnerima Udrugom Dalmatinski potrošač i Udrugom socijalnih radnika Zadar provodi na području južne Hrvatske.  Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, socijalnu politiku i mlade. Glavni cilj projekta jest podići kvalitetu života starijih osoba s ciljem njihove veće integriranosti u lokalnu zajednicu te raditi na prevenciji njihove socijalne isključenosti.