No, po svemu sudeći, ministar je neke mjere, pogotovo one koje udaraju po džepu građana, dogovorio s premijerom Tomislavom Oreškovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem, jer u suprotnom Nakić sigurno ne bi ovako "samostalno" istupao u javnost s mjerama koje baš i nisu popularne.
U nastavku donosimo sedam glavnih mjera koje je najavio Nakić, te argumente za i protiv.
1. Skuplje dopunsko osiguranje
Povećanje dopunskog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sa 70 na 89 kuna od 1. svibnja. "To je mjera koju smo, na žalost, morali donijeti. To nije naš izbor, naš izbor bio bi, ako mene pitate, da ne moramo ništa plaćati za dopunsko osiguranje, ali, nažalost, to nije moguće i morat ćemo povećati stopu za one koji plaćaju dopunsko da bi 900.000 naših građana kojima država plaća dopunsko osiguranje, a to su učenici, studenti, umirovljenici s malim mirovinama, darivatelji organa i krvi, i dalje mogli dobivati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu", izjavio je Nakić nakon Vladine sjednice, dodajući kako trenutačni gubitak u zdravstvu iznosi 2,5 milijardi kuna, te da su nastali unatoč tome što je prije dvije godine provedena sanacija zdravstva u iznosu od 3,5 milijardi kuna.
Podsjetio je kako je prigodom uvođenja dopunskog osiguranja, koje danas plaća oko 1,5 milijuna građana, postojalo nekoliko kategorija osiguranika koji su izdvajali 130, 80 ili 50 kuna, ovisno o imovinskom cenzusu, a nakon prigovora Državnog ureda za reviziju uvedena je zajednička polica za sve u iznosu od 70 kuna. Naveo je primjer Slovenije, gdje se za dopunsko osiguranje izdvaja 28 eura, što je više od 200 kuna, rekavši kako Hrvatska za zdravstvo izdvaja puno manje, a nema slabiji zdravstveni sustav.
Međutim, koliko god je točna izjava da zdravstveni sustav proizvodi gubitke zbog neracionalnosti u poslovanju, toliko je točno i da država ne ispunjava svoj dio obveza prema tom sustavu, odnosno da ne uplaćuje na račun HZZO-a novac namijenjen zdravstvu. Naime, na račun HZZO-a izravno se uplaćuje oko 18,5 milijardi kuna iz zdravstvenog doprinosa (20 posto na bruto plaću), sljedećih nešto više od dvije milijarde kuna dolazi iz uplata za dopunsko osiguranje, no od preostalih oko četiri milijarde kuna koje su na ime raznih zakonskih propisa namijenjenih zdravstvu, država u HZZO preusmjeri svega pola tog iznosa.
Na taj način se godišnje stvaraju gubici u zdravstvu od milijardu do dvije milijarde kuna, pa država onda mora svakih nekoliko godina sanirati sustav. Stoga bi bilo korektno napraviti čistu računicu i vidjeti koliko država zbilja može godišnje izdvajati za zdravstvo i tek nakon toga krenuti u konkretne mjere. Na primjer, i ovo povećanje od 19 kuna za dopunsko osiguranje uvodi se zbog toga što država ne plaća u punom iznosu 31 kunu za onih 900 tisuća korisnika koji su oslobođeni plaćanja dopunskog osiguranja.
Pa kako državi nedostaje nekih 300 milijuna kuna za ispunjavanje te obveze, ministar je odlučio povećati dopunsko za ostalih 1,5 milijuna građana koji plaćaju dopunsko kako bi se nadoknadio taj gubitak HZZO-a. Osim toga, ako ova mjera zbilja prođe, HZZO će morati svakom korisniku dopunskog osiguranja poslati novi ugovor s povećanim iznosom, i nastat će novi "rat" između HZZO-a i privatnih osiguravatelja koji nude police dopunskog osiguranja, a koje su trenutno nešto jeftinije od HZZO-ovih.
Iako privatnici tvrde kako bi dopunsko osiguranje trebalo stajati oko 150 kuna, moguće je da iskoriste ovo povećanje cijene od strane HZZO-a i nižom cijenom privuku dobar dio mladih građana i onih koji nemaju zdravstvenih problema, pa će HZZO-u ostati samo stariji i bolesniji dio stanovništva, što će dodatno financijski destruirati HZZO.
2. Veća participacija
Valja naglasiti i kako je ministar, osim poskupljenja police dopunskog osiguranja, najavio i povećanje maksimalnog iznosa participacije s 2000 na 3000 kuna za građane koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje (oni u medicinskim troškovima sudjeluju s 20 posto).
3. Jačanje izvanbolničke hitne medicine
Od 1. svibnja, prema tvrdnji ministra, kreće reforma sustava hitne službe koja predviđa povećanje mreže hitne medicine s timovima 1 (liječnik, medicinski tehničar i vozač) u 20 gradova (među kojima je Nakić spomenuo Drniš, Primošten, Benkovac, Ilok, Drenovce, Orahovicu, Grubišno Polje, Mursko Središće, Dvor i Hrvatsku Kostajnicu), iz kojih se stanovništvo iseljava i nema kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a s druge strane nastojat će se rasteretiti bolničke hitne prijame s obzirom da u njih danas dolazi više od 60 posto bolesnika bez uputnice.
Stoga Nakić predlaže da se pacijentima koji će dolaziti na temelju svoje procjene, bez uputnice i javljanja svojim liječnicima obiteljske medicine ili izvanbolničkoj hitnoj pomoći, a nakon trijaže budu ocijenjeni kao nehitni (4. i 5. kategorija), ponudi da se jave svojem obiteljskom liječniku i izvanbolničkoj hitnoj, a ako ostanu u bolnici morat će taj pregled dijelom sami platiti.
Ova mjera ima smisla jer zbilja dosta velik broj ljudi dolazi na hitne bolničke odjele bez potrebe, ali će velika odgovornost i presija biti na medicinskom osoblju koje će provoditi trijažu, jer će vjerojatno pacijenti koji budu "označeni" kao 4. i 5. kategorija hitnosti tvrditi kako su oni "hitniji pacijenti" i može dolaziti do vrlo neugodnih situacija. Stoga bi bilo dobro da se pojačaju mjere sigurnosti u hitnim bolničkim odjelima.
4. Hitni helikopterski prijevoz
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo obrane potpisali su u srijedu ugovor za cijelu godinu za hitni helikopterski prijevoz (HHP) za otoke, koji kreće od 1. svibnja. Baze će biti smještene u Splitu i na Krku, a Ministarstvo pregovara s Ministarstvom unutarnjih poslova da preko ljeta baza bude otvorena i u Dubrovniku, čija je lokalna samouprava izrazila želju za sufinanciranjem.
Prema ministrovim riječima, prošla Vlada je za ovu godinu planirala izdvojiti 127 milijuna kuna za organizaciju hitne helikopterske službe, a da je ove godine Ministarstvo obrane za tu svrhu predvidjelo šest milijuna, a MIZ milijun kuna za devet mjeseci, pa će godišnja ušteda u odnosu na stari sustav iznositi više od 100 milijuna kuna. Ako uz 10 puta manje novca HHP bude zbilja funkcionirao kvalitetno, ova mjera može dobiti samo palac gore.
5. Liječnici lakše do dozvole za dopunski rad
Ministar zdravlja Dario Nakić uputio je u javnu raspravu nacrt novog pravilnika o dopunskom radu zdravstvenih radnika, po kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koji uredno izvršavaju svoje radne obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni i imaju za to odobrenje ravnatelja.
Prošla Vlada je imala restriktivnije odredbe ovog pravilnika, a HDZ je bio protiv bilo kakvog omogućavanja da radnici u javnom zdravstvu rade i u privatnom sektoru, pa ovaj zaokret od 180 stupnjeva malo zbunjuje. Pitanje koje se javlja u ovom slučaju jest to da i iz liječničkih krugova stalno dolaze poruke kako su premoreni i da ih je premalo, a sada upravo oni lobiraju za ovaj potez Vlade.
Pitanje je hoće li pacijenti u javnom zdravstvu izgubiti dosadašnju kvalitetu usluge ako se zdravstveno osoblje bude "čuvalo" za "privatne" poslove i diskretno upućivalo građane u privatni sektor.
6. Uvođenje nadstandarda
Ministar Nakić je ustvrdio kako se uvođenjem usluge nadstandarda neće smanjivati prava pacijenata, nego će pacijenti morati plaćati posebne "prohtjeve". Na primjer, ističe Nakić, ako netko želi ići na magnetsku rezonanciju kralježnice iako ne postoje medicinske indikacije da je to potrebno, onda će to morati i platiti, kao što će morati platiti i neke kvalitetnije materijale prigodom raznih operacija.
Međutim, pitanje je zašto liječnici nekoga upućuju na magnetsku rezonanciju ako to nije medicinski indicirano, te hoće li nadstandard za "medicinske materijale" dovesti do niže razine kvalitete usluge za pacijente nego što je to do sada bio slučaj.
7. Racionalizacija mreže bolnica
Ova mjera se oslanja na to da ne mora svaki grad imati određene specijalističke usluge, nego da se određene bolnice moraju specijalizirati za određene postupke. Kao takva, mjera će imati smisla ako se kvalitetno provede, iako će svakako biti mnogo povika onih jedinica lokalne uprave koji više neće imati sve specijalizacije u svojoj bolnici.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
