Moždani udar

“Ja sam žena: Moždani udar pogađa i mene” slogan je kampanje pod kojim se obilježava Svjetski dan moždanog udara za razdoblje od 2014. do 2016. godine: viša stopa smrtnosti bilježi se u žena nego u muškaraca. Od ukupno deset moždanih udara u žena se bilježi čak šest. Većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su i opasniji.
 
Rizični čimbenici
 
Većina rizičnih čimbenika povezanih s moždanim udarom češće se pojavljuje u žena ili su povezani sa ženskim spolom. Jedna od pet žena izložena je nastanku moždanog udara, za razliku od jednog na šest muškaraca. Žene u dobi iznad 85 godina imaju najvišu stopu pobola od moždanog udara u odnosu na sve druge dobne skupine. U žena je utvrđen veći broj rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara. Rizični čimbenici poput dijabetesa, migrena s vidnim poremećajem, atrijske fibrilacije, depresije i hipertenzije češće se pojavljuju u žena. Osim toga, neki su rizični čimbenici isključivo povezani sa ženskim spolom: trudnoća, pre-eklampsija, uzimanje kontraceptiva (osobito kod žena koje imaju hipertenziju), nadomjesna hormonalna terapija u menopauzi, hormonalne promjene, gestacijski dijabetes. Posljedice moždanog udara teže su kod žena. Iskustva su pokazala da žene imaju teže posljedice moždanog udara: ozbiljniji poremećaj kognitivnih funkcija, povećan rizik depresije kao i veću vjerojatnost institucionalizacije. U odnosu na muškarce, žene nakon moždanog udara primaju manje adekvatnu zdravstvenu skrb s obzirom na svoje zdravstvene potrebe. Ženski spol je povezan uz određene vrste moždanog udara. Neke vrste moždanog udara, poput tromboze cerebralne vene i subarahnoidalnog krvarenja, učestaliji su kod žena. Nakon moždanog udara žene imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od depresije. Žene su njegovateljice. Teret njegovanja osoba koje su preboljele moždani udar, uglavnom snose žene. Iskustva pokazuju kako im to stvara dodatno opterećenje, što se očituje određenim promjenama mentalnog zdravlja i sklonošću ka nastanku depresije (ne zaboravite kako depresija povećava rizik nastanka moždanog udara!).
 
Izolacija i usamljenost - žene poznije dobi imaju veću vjerojatnost da su udovice i da žive same, stoga ih češće institucionaliziraju nakon moždanog udara i češće se lošije oporavljaju od muškaraca. Žene s moždanim udarom primaju lošiju skrb od muškaraca s istim stupnjem moždanog udara.
 
Postoji generacijski jaz u educiranosti o moždanom udaru. Unatoč činjenici da bi žene trebale biti više upućene i educirane o moždanom udaru od muškaraca, uspoređujući njihov prijam u bolnicu nakon moždanog udara, pokazalo se kako žene odgađaju odlazak u bolnicu i kako im liječenje počinje s 4,5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara (više na www.worldstrokecampaign.org).
 
Najčešći simptomi moždanog udara su:

    -utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela;
    -poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe;
    -naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja;
    -naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka;
    -gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima;
    -omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

 
Upozoravajući znakovi prije moždanog udara!
Određenom broju moždanih udara prethode „upozoravajući znakovi“ - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
 
Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara
Razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno su povezani s incidencijom moždanog udara koje se nazivaju čimbenici (faktori) rizika za nastanak moždanog udara. Razlikuju se čimbenici rizika na koje se može djelovati i oni na koje se ne može djelovati.
Čimbenici rizika na koje se ne može utjecati: dob, spol, rasa, nasljeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama.
Čimbenici rizika na koje se MOŽE utjecati – povezani su sa stilovima života: pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nepravilna prehrana, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
 
Što možete učiniti sami? Funkcije koje se ne primjenjuju - gube se!
Svakodnevna i raznovrsna stimulacija je tajna dugovječnosti mozga. Nove stvari stimuliraju radnu memoriju i regije mozga koje su odgovorne za procesiranje informacija i pamćenje. Učenje novog plesa, stranog jezika, šah, novi hobi jednostavne su vježbe mozga – važno je stalno usavršavanje u nečemu, a još je uspješnije ako volite to što radite. Potaknite svoju kreativnost - mijenjajte navike, izbjegavajte rutinu! Pronađite vrijeme za fitness mozga 15 minuta dnevno četiri puta tjedno. Družite se s obitelji, razvijajte nova prijateljstva i poznanstva, putujte i istražujte. Pozitivan stav i osmjeh su preduvjet za uspjeh!
 
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štambar