Uloga ustanova i institucija u skrbi za starije osobe

Ustanove i institucije u kojima starije osobe ostvaruju svoja prava možemo podijeliti na one u kojima se prava ostvaruju direktno, odnosno neposredno, i na one koje su zadužene za kreiranje mjera i aktivnosti, odnosno koje indirektno utječu na ostvarivanje prava.

Ustanove i institucije u kojima starije osobe direktno, neposredno ostvaruju prava su: 

Centar za socijalnu skrb

“Firststop shop” institucija u kojima osoba starije životne dobi ostvaraju prava na zajamčenu minimalnu naknadu (9,07% primatelja su osobe starije dobi, 1,16% starijie od 65.), naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratna naknada, osobna invalidnina (13,85% primatelja čine starije osobe), doplatak za pomoć i njegu (50,18%) te socijalne usluge u koje spadaju pomoć u kući (170 pružatelja, 9.500 osoba starijih, 3.300 temeljem rješenja, područja od iznimne važnosti) i usluga smještaja (institucijska ili izvaninstitucijska).

Dom socijalne skrbi

Osigurava pružanje usluge smještaja odraslih osoba kao institucijskog oblika skrbi, domovi za odrasle tjelesno i/ili mentalno oštećene osobe, domovi za psihički bolesne odrasle osobe, domovi za starije osobe. Podjela domova za starije osobe s obzirom na osnivačka prava: državni (3) decentralizirani (45) (ukupno 59% smještajnih institucijskih kapaciteta) i domovi drugih osnivača (97). 3,68% starijih smješteno, 25.990 na listama čekanja.

Centar za pomoć u kući

Ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pružanje svih ili pojedinih usluga pomoći u kući. Slično, centar za pružanje usluga u zajednici osigurava podršku korisnicima i pružateljima izvaninstitucijskih oblika smještaja, boravak, psihosocijalnu podrške, pomoći u kući, organiziranog stanovanja, a iznimno i usluge smještaja

Neposredna razina odlučivanja i kreiranja mjera i aktivnosti obuhvaća :

Jedinice lokalne (regionalne) samouprave

Djeluju i na primarnoj razini zaštite odobravanjem prava na novčane naknade korisnicima (naknada za troškove stanovanja i pravo na troškove ogrjeva). Na sekundarnoj razini, i u značajnijoj ulozi, određuju vođenje politike skrbi na lokalnoj razini od donošenje strategija i planova, osnivanja Socijalnih i drugih vijeća itd.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku putem svojih mjera i aktivnosti, (osobito sad putem prijedloga Nacionalne strategije skrbi za starije 2017.-2020.)

Zadržava nezaobilaznu , vrlo važnu ulogu u kreiranju politika prema starijim osobama kao i pučki pravobranitelj i Vlada RH.

Izazovi s kojima ćemo se i nadalje susretati jesu kontinuirano starenje stanovništva, nejednaka dostupnost usluga i nejednakosti u kvaliteti pruženih usluga, nejednake potrebe, specifične potrebe pojedinih skupina starijih (oboljeli od demencije, palijativni, …), nedovoljno podataka, istraživanja, evaluacija, deficit financijskih sredstava, posredno i ljudskog kapitala, brze političke promjene, nedostatna razina suradnje na posrednim i neposrednim razinama skrbi za starije, zahtjevnost u kvaliteti i broju usluga i mnogi drugi.

Zahtjevnost i kompleksnost uloga rasti će sa promjenama i zahtjevima društva. Sadašnje uloge ustanova i institucija od osiguravatelja/odobravatelja prava, savjetodavne uloge (i nadzora) do uloge kreatora politika potrebno je jačati s naglaskom na obvezne aktivne i kontinuirane suradnje ustanova i institucija na svim razinama.

Jelena Milin, dipl. socijalna radnica

Dom za starije i nemoćne Zadar

Udruga socijalnih radnika Zadar