Geroprofilaksa i prepoznavanje nasilja nad starijima u zaštiti zdravlja starijih osoba

Zlostavljanje starijih osoba definiramo kao pojedinačni ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja, a koje se događa u bilo kojem odnosu očekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje štetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi. Zlostavljanje starijih osoba također možemo definirati kao svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja. 

Zabrana svih oblika zlostavljanja i nasilnog ponašanja nad drugima propisana je Ustavom RH kao temeljnim zakonom koji promiče zaštitu ljudskih prava i sloboda. No, zlostavljanje starijih osoba često je skriven fenomen s mnogim preprekama u njegovu otkrivanju. Istraživanja ukazuju na veliku "tamnu brojku" slučajeva nasilja nad starijima, pri čemu se tek 1 od 13 ili 14 slučajeva zlostavljanja prijavi. Starije osobe mogu osjećati strah i sramotu i ne priznavati da njihovi bližnji s njima loše postupaju. Neki mogu krivi sebe za to što im se događa, mogu biti izolirani, ili u strahu od negativnog odnosa društva prema starijima. Kao jedan od razloga navodi se i nedovoljna senzibiliziranost i educiranost stručnjaka za taj problem. 

Tijekom 2009. godine provedeno je istraživanje o pojavnosti nasilja nad starijim osobama u gradu Zagrebu u kojem je sudjelovalo 1000 osoba starijih od 65 godina. Rezultati su pokazali da je raznim oblicima nasilja bilo izloženo 14,3% ispitanika. Isto tako, ustanovljena je povezanost funkcionalne sposobnosti i doživljenih oblika nasilja, jednako kao i povezanost psihičkog i fizičkog zdravlja i doživljenih oblika nasilja. 

Oblici nasilja nad starijim osobama 

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine, nasilje nad starijim osobama uključuje:

  • tjelesno, 
  • psihičko, 
  • seksualno, 
  • financijsko te 
  • materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. 

Stoga, posljedice zlostavljanja mogu biti:

  • tjelesne (bol, ozljeda, nesanica, problemi u hranjenu)
  • psihološke (samookrivljavanje, nesigurnost, strah, mentalna konfuzija, anksioznost, depresija)
  • društvene (ovisnost, povlačenje)
  • bihevioralne (dimenzija ponašanja - bijes, ljutnja, bespomoćnost, smanjena mogućnost suočavanja s problemima i suicidalne tendencije). 

Zlostavljane starije osobe mogu imati nejasne, nespecifične prizužbe, koje često nisu ni u kakvoj vezi s njihovim glavnim problemom, dok mnogi znakovi i simptomi mogu ujedno biti i posljsedica fizioloških problema tijekom starenja ili posljedica neke druge bolesti. Zbog toga, pri procjeni stanja svakog gerijatrijskog korisnika posebnu pozornost treba obratiti na njihov kognitivni status zbog donošenja odgovarajućih odluka i intervencija.

Počinitelji nasilja nad starijim osobama

U najvećem broju slučajeva zlostavljanja starijih u obitelji počinitelji su žrtvi poznate osobe, najčešće bračni partneri ili drugi članovi obitelji, a nasilje nad starijim osobama se događa u svim društvenim slojevima neovisno o socioekonomskom statusu. Kao mogući faktori rizika za zlostavljanje navode se:

  • faktori rizika specifični za žrtvu (dob, spol, funkcionalna nesposobnost, kognitivno oštećenje)
  • faktori rizika specifični za počinitelja (ovisnost, financijske poteškoće, alkoholizam, njegovateljski stres)
  • faktori rizika vezani za zajednicu (ageizam, nepovoljan položaj starijih osoba u društvu).

Budući da nasilje nad starijim osobama može za njih imati dalekosežne posljedice, važno je raditi na prevenciji ove pojave kako bi se starijim osobama osigurala dostojna starost i unaprijedila kvaliteta njihova života. Zbog toga problemu nasilja nad starijima treba pristupiti multidisciplinarno i multisektorski s naglaskom na istraživanja, edukaciju, preventivno djelovanje te senzibilizaciju i edukaciju stručnjaka gerijatrijskih medicinskih sestara, patronažnih sestara te liječnika opće/obiteljske medicine kao glavnih nositelja u procesu zaštite zdravlja starijih osoba. 

Sadržaj ovog članka prezentiran je na gerontološkoj stvaraonici održanoj 20. svibnja 2016., u okviru Sajma za starije "Pravo doba". Prezentacije o nasilju nad starijim osobama, kao i o trendu demografskog starenja, održale su doc. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, prim. dr. med. i prof. dr. sc. Silvia Rusac, dipl. socijalna radnica. 

Dr. Ivana Popek, Manuela Maltarić, mag. nutr.

Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba

Služba za javnozdravstvenu gerontologiju

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"