U mirovinu sve kasnije, uz manje invalidskih i obiteljskih penzija

Radnici koji su u mirovinu odlazili u prošloj godini u prosjeku su bili stariji pet mjeseci nego oni umirovljeni 2011. Zbog pooštrenih uvjeta u invalidsku mirovinu otišlo je 3.475 građana, 10 tisuća manje nego 2009.

Građani Hrvatske koji su u mirovinu odlazili u prošloj godini u prosjeku su bili stariji pet mjeseci nego oni koji su umirovljeni 2011. godine. Uz to su novi umirovljenici iz 2014. godine iza sebe imali i više staža, radili su godinu dana i osam mjeseci dulje nego njihove kolege umirovljene 2011. godine. Podaci su to o stažu i životnoj dobi novih umirovljenika na kojima Vlada temelji svoje prognoze o povećanju održivosti mirovinskog sustva i koje je iznijela u Nacionalnom programu reformi.
Smanjuje se pritisak

U mirovinu je u prošloj godini prema tim podacima otišlo 51.526 umirovljenika, a prosječna životna dob onih kojima je odobrena redovita ili prijevremena starosna mirovina bila je 62 godine i tri mjeseca, a taj je prosječan umirovljenik imao 34 godine i šest mjeseci radnog staža.

Ako se ti podaci uspoređuju s prvom godinom krize, odnosno s 2009., prosječan je umirovljenik u 2014. bio tek mjesec dana stariji, ali je imao dvije godine i osam mjeseci staža više. U toj prvoj kriznoj godini u mirovinu je otišlo 56.900 građana, odnosno pet tisuća više nego lani. Ipak, u vrijeme recesije po broju novih penzionera rekordna je 2010. godina kada je kakvu-takvu sigurnost u mirovini pronašlo više od 60 tisuća građana Hrvatske.

Tvrdnju da se pritisak na mirovinski sustav smanjuje Vlada temelji i na činjenici da je u prošloj godini, zbog pooštravanja uvjeta, u invalidsku mirovinu otišlo tek 3.475 građana, što je deset tisuća manje nego u 2009. ili 2010. godini. Hrvatska je tako u 2009. godini imala više od 322 tisuća umirovljenika koji su primali invalidsku mirovinu, što je bilo 27,2 posto ukupnog broja mirovina, a u prošloj godini invalidsku mirovinu primalo 302 tisuće građana i oni su činili 24,7 posto umirovljenika.
 
U Nacionalnom planu reformi Vlada procjenjuje da će se kontinuirano smanjivati rashodi za mirovine i da će se tako stabilizirati mirovinski sustav, pa bi tako sadašnji izdaci za mirovine od nešto manje od 11 posto BDP-a za 45 godina trebali pasti na ispod sedam posto, što znači da će udio tih izdataka u BDP-u smanjiti za 40 posto.

Iznosi Vlada i argumente za takvu procjenu, odnosno nabraja što bi trebalo dovesti do stabiliziranja troškova mirovinskog sustva, ako on preživi sljedećih 45 godina. Tako se ističe da je veliki udio hrvatske populacije, čak 28,6 posto u mirovini, pa je time znatno smanjena baza za nova umirovljenja. Uz to će novi umirovljenici za 12 godina osnovnu mirovinu primati iz prvog i drugog stupa, što će smanjivati rashode prvog stupa, pogotovo što ti novi umirovljenici neće imati pravo na dodatak od 27 posto iz državnog proračuna.

Zaposlene žene

Povećat će se i životna dob za umirovljenje na 67 godina, a smanjit će se i broj obiteljskih mirovina, što će biti posljedica činjenice da je sve veći broj zaposlenih žena, pa je sve manje onih koje će nasljeđivati mirovine iza supruga nakon njihove smrti.

Uz to procjena je da će se smanjivati udjel mirovina ostvarenih pod povoljnim uvjetima, između ostaloga zbog toga što će se prepoloviti broj zanimanja za koja će se dobivati beneficirani radni staž, ali i zbog, kako Vlada navodi u svome dokumentu, »prirodnog odljeva tih umirovljenika«.

Vjeruju u Vladi i da će u budućnosti usklađivanje mirovina biti manje od rasta plaća i rasta BDP-a, ali nadaju se i povećanju stope zaposlenosti, posebice za stariju populaciiju, što bi pozitivno utjecalo na omjer umirovljenika i zaposlenih te udio rashoda za mirovine u BDP-u. Izvor: novilist.hr