Blokiran račun zbog ovrhe?! Što sad?

Iz mjeseca u mjesec sve je veći broj umirovljenika kojima ovrhovoditelji poput HRT-a, telekoma i komunalnih tvrtki, banaka blokiraju račune, pa time i mogućnost raspolaganja zasluženim mirovinama. Mnogi od njih tada se nađu u vrlo teškoj situaciji koju je jedino moguće riješiti na način kako ćemo pokušati što jednostavnije i sažetije opisati.

No krenimo od početka.

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Financijska agencija (FINA) provodi ovrhe na novčanim sredstvima građana po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika/konkretno umirovljenika, i to bez njegove suglasnosti. Naime, FINA vodi Jedinstveni registar računa (JRR) – elektroničku bazu podataka o računima građana, otvorenih u bankama koje posluju u RH, a u kojem se evidentiraju i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama, koji također budu „blokirani“ u postupku provedbe ovrhe.
FINA pokreće postupak provođenja ovrhe na temelju zaprimljene osnove za plaćanje, odnosno ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenja o ovrsi, rješenja o osiguranju, zadužnice, naloga Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, naloga za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku odnosno svih drugih odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe. Rješenje o ovrsi donosi javni bilježnik, na temelju vjerovnikovog prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ili pak nadležno tijelo kao što je sud, porezna uprava, HZZO, HZMO.
Ako se mirovina i mirovinska primanja isplaćuju preko poslovnih banaka, banka je dužna po nalogu FINA-e ovršeniku/umirovljeniku otvoriti poseban račun te bez odgode obavijestiti FINA-u o otvaranju posebnog računa, a FINA pak na obrascu G2 obavještava HZMO o broju posebnog računa ovršenika/umirovljenika.
Zavod nakon zaprimanja od FINA-e Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe i Obavijesti o otvaranju posebnog računa, bez odgađanja, postupa prema navedenim obavijestima te sredstva koja su izuzeta od ovrhe, obzirom na vrstu tražbine, uplaćuje na poseban račun, a sredstva koja se mogu plijeniti uplaćuje na redovan račun.
Kada se radi o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe, postupak je sljedeći: ovršenik/umirovljenik ispunjava obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe u FINA-inim poslovnicama, koje su dužne odmah o tome obavijestiti banku, koja pak otvara poseban račun za ta sredstva, da bi ovršenik/umirovljenik mogao ovim sredstvima slobodno raspolagati. U slučaju kada su primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe zaplijenjeni na računu ovršenika/umirovljenika (nisu još prenesena na račun ovrhovoditelja), ovršenik može FINA-i dostaviti pisani zahtjev kojim traži da FINA naloži banci prijenos navedenih primanja na poseban račun. Ako ovršenik nema otvoren poseban račun, a primanja, naknade ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe uplaćeni su na račun na kojem se provodi postupak ovrhe (redovan račun ovršenika), banka će o istome obavijestiti FINA-u ali i ovršenika/umirovljenika o potrebi otvaranja posebnog računa. Ovršenik/umirovljenik treba u roku od 8 dana od dana kada je FINA zaprimila obavijest banke dostaviti joj Obavijest o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe.
Ovršni zakon ne omogućava provedbu ovrhe na cijeli iznos mirovine i time osigurava isplatu nužnog zakonskog dijela mirovine na poseban račun korisnika mirovinskog primanja a prema obavijesti FINA-e. Zaštićen je dio mirovine u tri situacije, i to:

kad je mirovina veća od prosječne plaće:
- dvije trećine prosječne neto plaće
- pola prosječne neto plaće kada je riječ o ovrsi na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
- četvrtina neto plaće u slučaju ovrhe za uzdržavanje djeteta; 

kad je mirovina manja od prosječne plaće:
- dvije trećine iznosa mirovine
- pola iznosa mirovine ako je riječ o ovrsi na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i za uzdržavanje djeteta;

kod naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za njegu i pomoć:
- u pravilu su izuzete od ovrhe osim pola iznosa tih primanja radi naplate zakonskog uzdržavanja.

Za 2014. utvrđen je iznos neto plaće u svoti od 5.510,00 kn.

Podsjećamo da je neto plaća prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u „Narodnim novinama“ najkasnije do 31. prosinca te godine, a tako utvrđeni iznos primjenjuje se u idućoj godini. Također valja istaknuti da je Uredbom Vlade Republike Hrvatske visina minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2014. do 31. prosinca 2014. utvrđena u bruto iznosu od 3.029,55 kn. Tako utvrđena visina minimalne plaće primjenjuje se pri izračunu dijela mirovinskog primanja izuzetog od ovrhe koja se provodi prema poreznim propisima (prema osnovi mirovine kao stalnog novčanog primanja do iznosa minimalne plaće u RH utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći).

Barbara Balić