Istraživanje za Dnevnik Nove TV: Što hrvati misle o mirovinskoj reformi?

Agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje o mirovinskoj reformi na uzorku od 601 punoljetnog građanina RH. Rezultati pokazuju da hrvati ne žele raditi do 67. godine, političarima žele ukidanje povlaštenih mirovina i ne štede za "stare dane".

Vlada neće provesti mirovinsku reformu

Većina građana misli da Vlada neće provesti mirovinsku reformu – to smatra 75% ispitanika. I ako se reforma provede, za većinu građana to ne znači i poboljšanje životnog standarda. Takvih pesimista je 63%, optimistično je 30% ispitanika, dok njih 7% ne zna.

Više je pesimista među ženama (69%), onima s diplomama (79%) te stanovnicima sjeverne Hrvatske (79%). Iznadzastupljeni optimizam je među građanima Zagreba i Dalmacije (40%).

Rad do 67. godine – Hvala, ne bih!

Za većinu građana ideja da se radi do 67. godine je neprihvatljiva. Tako podizanje godina za odlazak u mirovinu smatra previsokim 88% ispitanika, njih 7% smatra da je točno kakva treba biti, dok je za 2% građana dob od 67 godina za odlazak u mirovinu – preniska. 

Zanimljivo, više protivnika u odnosu na cijelu Hrvatsku nalazi se među ženama (91%), ali i mlađima do 30 godina (93%), na sjeveru Hrvatske (94%) te u Istri i Primorju (96%).

Većina Hrvata misli da će i prije 67. godine u mirovinu
Većina građana, njih 65 posto, misli da će u mirovinu i prije 67. godine života, a da će do te životne dobi moći raditi, misli pak 25 posto ispitanika. Ne zna njih 10 posto.
Zanimljivo, u mišljenju da će raditi do 67. iznadzastupljeni su mladi do 30 godina s 39 posto, ali i visokoobrazovani s 44 posto. S druge strane, protivnici rada do 67. godine su generacija od 30 do 44 godine s potporom od 83 posto te oni s osnovnom školom, a takvih je 87 posto.

Ideju da se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjava i manjim mirovinama, većina građana ne podržava, točnije njih 71%. Za kažnjavanje odlaska u mirovinu je više generacija iznad 60 godina (34%) te stanovnici Zagreba (33%), a protivnici su generacija od 30 do 59 godina (75%) te stanovnici Primorja i Istre (87%).

Kome bi Hrvati zadržali, a kome ukinuli povlaštene mirovine

Ako se pita građane, branitelji mogu biti spokojni po pitanju ukidanja povlaštenih mirovina. Njima bi je ostavilo 64%, smanjilo njih 21%, a ukinulo tek 9% građana. Pripadnici HVO-a nemaju takvu potporu kod građana. Njima bi mirovinu ostavilo 51%, smanjilo njih 25%, a ukinulo 16% ispitanika. Borci 2. svjetskog rata su, čini se, podijelili građane, no i dalje je najveći dio onih koji im mirovine ne bi dirali (64%). 

Političari su prošli najlošije, a među njima bivši saborski zastupnici. Njima bi mirovine ukinulo 52%, smanjilo 42%, a ostavilo 5% ispitanika. Kod bivših članova Vlade, najveći je broj onih koji bi im mirovine smanjili – 51% ispitanika. Njih 41% bi ih ukinulo, dok bi ih 6% ostavilo.

Bivši ustavni suci trebaju imati manje mirovine, misli to 46% ispitanika, da im se trebaju ukinuti smatra njih 31%, dok je za sadašnji model 20% ispitanika. I bivši bi predsjednici trebali, ako se pita građane, imati manje mirovine. To misli 49% ispitanika.

Zanimljivo, većina građana ili njih 47% misli da umirovljenim akademicima trebaju ostati iste mirovine. Da se trebaju smanjiti, misli to 28% ispitanika, a da se trebaju ukinuti, smatra 19% građana koji su sudjelovali u ovom istraživanju.

Hrvati bi biše izdvajali u 2. mirovinski stup, a zalažu se i za nacionalnu mirovinu

Većina građana (52%) posto složilo bi se da se povećaju izdvajanja u 2. mirovinski stup. Na to ne bi bilo spremno njih 39%.

Ideju uvođenja nacionalne mirovine podržava 69% ispitanika, njih 29% protivi se toj ideji, dok ne zna njih 2%.

Kada ih se pita kao gledaju na život u mirovini, Hrvatska je podijeljena. Tako je njih 49% pesimistično, a 45% ispitanika je optimistično. Više je optimističnih građana među populacijom mlađom od 30 godina (54%) te onima s osnovnom školom (54%). No zato su pesimisti generacija od 30 do 45 godina (60%) te građani Istre i Primorja (59%).

Najviše građana uopće ne štedi za umirovljeničke dane

Većina građana uopće ne štedi (39%) za svoje umirovljeničke dane. No zato njih 31% ima ušteđevinu u banci, 29% životno osiguranje, 15% stambenu štednju, 11% ulaže u dobrovoljni 3. mirovinski stup, a u dionice je novac uložilo 9% građana.

NAPOMENA:

Istraživanje je provela agencija Ipsos. Istraživanje je provedeno od 28. do 29. ožujka 2018. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.

Izvor: www.dnevnik.hr