Zaboravite na mirovinu prije 67. godine života

Prilikom donošenja prijedloga proračuna za 2016. Vlada je objavila i reformski program kojim bi se trebale smanjiti makroekonomske ravnoteže i obuzdati dug. Jedna od bitnih točaka programa je i reforma mirovinskog sustava koja predviđa dodatno pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovnu.

 Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno će ići u tri smjera smjera, prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.

‘Planiramo povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit ćemo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine’, najavili su iz Banskih dvora.

Na taj način Vlada je pokazala da prihvaća preporuke Europske komisije iz koje već dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godišnje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža.

Samo 14 posto umirovljenika zaradilo punu mirovinu

Kada je riječ o prijevremenoj mirovini, predviđa se podizanje dobne granice i dodatno rezanje takvih mirovina. Dobna granica bi se trebala povisiti najprije 62 godine (sa sadašnjih 60), a onda na 64 godine. Paralelno s podizanjem dobne granice ići će se i sa ubrzavanjem izjednačavanja dobne granice za žene i muškarce. Naime, prema važećim pravilima, žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih minimalno 56 godina i 6 mjeseci i navršenih 31 godinu 6 mjeseci staža, a s muškarcima bi se trebale izjednačiti 2030. godine.

Uz podizanje dobne granice, planira se i dodatno demotiviranje ranijeg odlaska u mirovinu kroz umanjenja mirovinske osnovice. Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,2 posto godišnje ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na 30 i više posto. tportal.hr