Alzheimer se može liječiti

1901. godine, žena pod imenom Auguste je dovedena u medicinsko utočište u Frankfurtu. Auguste je bila u bunilu i nije se mogla sjetiti najosnovnijih detalja svog života. Ime njezinog liječnika je bilo Alois. Alois nije znao kako pomoći Auguste, ali ju je promatrao dok, nažalost, nije umrla 1906. godine. Nakon što je umrla, Alois je napravio autopsiju i pronašao čudne plakove i petlje u Augustinom mozgu -- kakve nikad prije nije vidio.

Evo još upadljivije stvari. Da je Auguste živjela u današnje doba, ne bi joj mogli pomoći više nego Alois prije 114 godina. Alois je bio dr. Alois Alzheimer. A Auguste Deter prva pacijentica kojoj je dijagnosticirano ono što danas nazivamo Alzheimerova bolest. Od 1901. godine medicina je mnogo napredovala. Otkrili smo antibiotike i cjepiva koje nas štite od infekcija, mnoge postupke za liječenje raka, antiretroviruse za HIV, stotine za bolesti srca i mnogo više. No, nismo nimalo napredovali u liječenju Alzheimerove bolesti.

Možda vas iznenađuje, jednostavno rečeno, da je Alzheimerova bolest jedan od najvećih medicinskih i društvenih izazova naše generacije. A relativno smo malo napravili povodom toga. U današnje vrijeme, od prvih 10 uzroka smrti diljem svijeta, Alzheimerova bolest je jedina koju ne možemo sprječiti, izliječiti ili pak usporiti. Znanost iza Alzheimera razumijemo manje nego ijednu drugu bolest jer smo uložili manje vremena i novca u njeno istraživanje. Vlada SAD-a potroši 10 puta više svake godine na istraživanje raka u odnosu na Alzheimerovu bolest usprkos činjenici da je Alzheimerova bolest skuplja i uzrokuje sličan broj smrti svake godine kao i rak.

Nedostatak resursa proizlazi iz osnovnijeg uzroka: nedostatak osvještenosti. Evo, što malo ljudi zna, a svi bi trebali znati: Alzheimerovu bolest možemo izliječiti. Većim dijelom posljednjih 114 godina, svi su, uključujući znanstvenike, zabunom zamijenili Alzeheimera za starenje. Mislili smo da je postati senilan normalan i neizbježan dio starenja. No, treba smo pogledati sliku zdravo ostarjelog mozga u odnosu na mozak Alzheimerovog pacijenta da bi se vidjelo stvarno fizičko oštećenje od ove bolesti. Uz pokretanje ozbiljnog gubitka pamćenja i mentalnih sposobnosti, oštećenje mozga posljedicom Alzheimerove bolesti znatno smanjuje očekivanu životnu dob i uvijek je smrtonosno.

www.ted.com (Samuel Cohen)

Hrvatski transkript.