Pomaknite kazaljku unatrag: Zimsko računanje je zdravije!

Nakon gotovo pola godine ljetnog računanja u nedjelju se sat vraća unatrag, na ono što bi znanstvenici nazvali "pravim vremenom", po kojem je cijeli svijet živio sve do 20 stoljeća.

Istovremeno, dok se na sjevernoj Zemljinoj polutci prelazi na zimsko, na južnoj kreće ljetno računanje vremena. Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki izumitelj Benjamin Franklin, koji je u 18. stoljeću smatrao da se pomicanjem sata unatrag ljeti iskorištava više dnevnog svjetla.
Nijemci su prvi prihvatili, Rusi odbacili, a Jugoslavija uvela tek 1983.
Ideja pomicanja sata, odnosno uvođenja ljetnog računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, s argumentom uštede energije, odnosno ugljena. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu, no uslijed velike energetske krize 1970-ih pomicanje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomicanje sata usvojila kasne 1983. godine.
Danas se satovi pomiču u 79 zemalja, a neke su zemlje poput Rusije, odustale od te prakse te ostale na ljetnom računanju jer smatraju da pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam. Također, studije pokazuju da ono loše djeluje i na životinje.
- Poigravanje ljudskim biološkim satom ne šteti samo kratkoročno nego i tijekom sljedećih sedam mjeseci, sve dok se ne vratimo na zimsko vrijeme  - pojašnjava njemački psiholog Till Roenneberg, te dodaje kako se ne možemo naviknuti na tu promjenu.
Lakša prilagodba
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego unaprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.
Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomicanja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima. 
Manje kave i alkohola
Unatoč tome što čovjek lakše podnosi zimski prijelaz, valja se pripremiti na pomicanje sata. Preporučuje se izbjegavati teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona zbog čega teže usnemo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kavu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.
U krevet idite sat vremena ranije!
Osim redovitog vježbanja i izbjegavanja teških obroka, važno je uspostaviti rutinu spavanja. Ako ste na primjer prije išli u krevet u 23 sata, sada bi bilo najbolje leći u 22 sata. Takav će pristup omogućiti bržu prilagodbu. Također, treba izbjegavati popodnevno drijemanje koje može zavarati mozak kako se kazaljka nije pomakla, pa će prilagodba teći teže i sporije.

Izvor:24sata.hr