Dok se siromaštvo odnosi na materijalnu deprivaciju zbog koje se ne može zadovoljiti određeni standard prihvatljiv u društvu, fenomen socijalne isključenosti starijih ljudi može se odnositi na različite aspekte njihovog života, a obično uključuje dimenziju socijalnih odnosa, participaciju u kulturnim aktivnostima, pristup službama u lokalnoj zajednici, pristup i redistribuciju financijskih i drugih materijalnih dobara i sl.
Podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni za 2016. godinu, pokazuju stopu rizika u ukupnoj populaciji 19,9%, a najviša je upravo kod osoba starih 65 i više godina (28,0%) odnosno 23,8% muškaraca starije životne dobi te 30,8% žena je u navednom riziku (DZS 2017.)
Nadalje, prosječna mirovina u (primjerice u rujnu 2017.) iznosila je 2.317,17 kuna. Polazeći od službene linije siromaštva EU, definirane kao 60% medijana nacionalnog dohotka (posljednje dostupno je za listopad 2017. i iznosi 5.200,00 kn) onda linija rizika siromaštva iznosi 3.120,00 kn. Za samačko kućanstvo, kojih je velik broj u toj dobi, prag rizika od siromaštva iznosio je 2.225,00 kn mjesečno. Uspoređujući prosječnu mirovinu i liniju siromaštva dolazimo do dovoljnih, ujedno i zabrinjavajućih pokazatelja, financijskih i materijalnih prilika starijih osoba.
Činjenica je da mnoge starije osobe zbog niskog materijalnog statusa imaju lošiju kvalitetu života, socijalno su izolirani što je uz siromaštvo sastavnica socijalne isključenosti, češće su narušenog psihofizičkog zdravlja i korisnici prava iz sustava socijalne skrbi. Tijekom 2017. godine u sustavu socijalne skrbi, starije osobe najčešće su ostvarile zajamčenu minimalnu naknadu, doplatak za pomoć i njegu te povremene jednokratne naknade. Stariji od 65 godina čine oko 10% korisnika zajamčene minimalne naknade, od kojih je 52% muškaraca. Korisnici su i naknada za ugroženog kupca električne energije te naknada za troškove stanovanja dok su starije osobe ovisne o pomoći i njezi druge osobe ili teže oštećenog zdravlja ostvarivale su doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu. (Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2017.)
U nastojanjima da se utječe na siromaštvo starijih osoba Vlada RH 2017. u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđa uvođenje nacionalne mirovine za socijalno ugrožene starije osobe koja bi trebala ublažiti rizik od siromaštva onih koji nemaju dovoljno staža za starosnu mirovinu niti drugih prihoda te koji su do sada uglavnom bili korisnici socijalne skrbi. No pitanje je da li će i kada, s obzirom na ekonomske i političke prilike, uvođenje nacionalne mirovine zaživjeti.
Siromaštvo je za osobe starije životne dobi vrlo teško osobito zato jer je većina cijeli život privređivala ili bila potpora partnerima koji su privređivali, a sad temeljem toga ne mogu dostojno živjeti od mirovine, zbog zdravstvenog stanja i dobi umirovljenja ne mogu si pomoći radom, a ne žele ni opteretiti svoje obitelji. Socijalna isključenost većini starijih još je teža i na sebe veže, uz materijalnu oskudicu, i brojne druge probleme poput tuge, depresije, osjećaja manje vrijednosti, sve dublje izolacije od okoline i psihofizičko propadanje osobe.
Prevladavanje siromaštva najvećim dijelom ovisiti će o ekonomskim i političkim prilikama i nastojanjima države. Prevladavanje socijalne isključenosti, osim intervencije države, može se velikim dijelom odnositi i na samo jačanje skrbi (lokalne) zajednice osobito u području prevladavanja socijalne izolacije. Potpora obitelji, primarne zajednice, ali i organizirane mjere lokalne i šire društvene zajednice i države, suradnja između svih dionika, širenje i uvođenje novih oblika skrbi, jedini su put u smanjivanju i prevladavanju siromaštva i socijalne isključenosti starijih osoba.
Jelena Milin, dipl. socijalna radnica
Dom za odrasle osobe Sv. Frane Zadar
