Definicija i oblici nasilja nad starijim osobama

Starenje stanovništva kontinuirani je proces prepoznat unazad nekoliko desetljeća kao vrlo bitan za sve zemlje svijeta, a politike i načini zbrinjavanja starijih osoba biti će jedno od mjerila razvijenosti zemalja.Svjetska skupština o starenju sazvana je 1982.godine od UN-a, usvojila je Međunarodni plan akcija o starenju pučanstva.

Foto: pixabay

Drugi međunarodni skup o starenju održan je 2002.godine gdje se naglašavaju prava starijih osoba , utemeljena na načelima UN-a iz 1991. godine, od nezavisnosti, uključivanja, samozadovoljstva i dostojanstva starijih osoba uz isključenje bilo kakvog oblika nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.

Usporedno sa starenjem stanovništva raste i problem nasilja nad starijim osobama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2002. godine definirala je zlostavljanje starijih kao pojedinačan ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja , koje se događa u bilo kojem odnosu povjerenja i očekivanja , a uzrokuje bol, štetu, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi.

Prema Hrvatskom zakonodavstvu nasilje u obitelji definira se Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (2003.)koji bi prema ove godine usvojenoj verziji opširnije i strože definirao nasilje nad starijim osobama, sve u cilju bolje zaštite, a na snagu bi trebao stupiti u siječnju 2018.godine. Zakonom se definira i dužnost svih osoba koje su otkrile ili sumnjaju u nasilje nad starijom osobom da isto prijave policiji, pravnoj ili socijalnoj službi.

Nasilje nad starijim osobama se može podijeliti s obzirom na mjesto i način na koji se ono događa. S obzirom na mjesto počinjenja podjela je na nasilje u privatnosti doma, nasilje u ustanovi u sklopu djelatnosti koju ustanova obavlja te strukturalno nasilje u okviru društva koje u svojoj definiciji obuhvaća socijalnu nesigurnost, diskriminirajuća politika društva prema starijima, nejednakost itd. S obzirom na način nasilje nad starijim osobama možemo podijeliti na psihičko, tjelesno i materijalno zlostavljanje te zanemarivanje.

Postoje određene specifičnosti koje možemo nazvati faktorima rizika za pojavu nasilja i mogu se podijeliti na faktore na strani žrtve (ovisnost o drugima, žene, stariji od 80 godina), na strani počinitelja (poremećaji i ovisnosti, neimaština, stres, neuspjeh itd.) te društvene faktore koji utječu na nasilje (dobizam, segregacija, opća razina nasilja u društvu). Postoje i zaštitni faktore koji umanjuju posljedice nasilja, a obuhvaćaju socijalnu podršku i duhovna/religijska uvjerenja.

Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba vrlo su teške i variraju od oštećenja zdravlja, gubitka materijalne sigurnosti pa sve do smrti osobe. Zlostavljanje i zanemarivanje starijih osoba predstavalja socijalni, zdravstveni, pravni i ekonomski problem stoga je nužno organizirati aktivnosti na svim razinama. Na primarnoj razini važno je organizirati telefonske linije za podršku i pomoć, educirati starije osobe i stručnjake koji rade sa starijima, organizirati javne tribina o prepoznavanju nasilja i mogućnostima prijave itd. Na sekundarnoj razini važno je formiranje socijalnih politika usmjerenih na zaštitu starijih, istraživanja o nasilju budući da ih sad gotovo i nema, postoji prijedlog uvođenja instituta pravobranitelj za starije kao i povjerenika za starije na lokalnoj razini do dorađivanja protokola za postupanje prilikom prijave na nasilje (od žurnosti postupanja do izolacije osobe iz doma i osiguravanje sigurnosti). Na tercijarnarnoj razini potrebno je imati razvijenu organiziranu psihosocijalnu pomoć žrtvi i rehabilitaciju počinitelja.

Nasilje nad starijim osobama vrlo je težak problem o kojem se više prešućuje nego govori, vrlo malo istražuje i malo organizira mjera i aktivnosti u cilju sprječavanja. Dopuna zakonodavstva dati će dobre temelje potrebnim promjenama po pitanju društvene aktivnosti vezane uz ovaj problem. Socijalna politika mora svoje mjere usmjeriti na poboljšanje skrbi i zaštite starijih osoba od svih opasnosti kojima su izloženi.

Jelena Milin, dipl. socijalna radnica

Dom za starije i nemoćne Zadar

Udruga socijalnih radnika Zadar