Ostvarivanje prava starijih osoba

Sva suvremena društva starije osobe su identificirale kao posebno osjetljivu skupinu građana kojoj je potrebno osigurati dodatne uvjete kako bi uživali svoja prava te svoju starost živjeli kvalitetno u skladu sa stvarnim potrebama i interesima. Dodatno, posljednjih tridesetak godina uočena je promjena u pristupu starenju.

Foto: pixabay.com

Naime, osim što udio starijih osoba raste u ukupnoj populaciji, evidentno je da unutar skupine starijih osoba raste udio onih kojima dosadašnji pristup ne zadovoljava njihove potrebe i interese. Radi se o starijim osobama koje su informirane, obrazovane, stambeno situirane, financijski neovisne i ne mire se sa pasivnim životom gdje će biti isključeni iz donošenja odluka važnih za njih samih, ali i za zajednicu.

Zaštita prava starijih osoba starije životne dobi dio je lokalnog, nacionalnog, europskog i globalnog sustava zaštite ljudskih prava koja polaze od načela jednakog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bića. Uživanje tih prava pretpostavlja stvaranje odgovarajućih uvjeta za učinkovitu provedbu pravno- normativnih standarda, što nužno uključuje obrazovanje i informiranje pojedinaca o pravima koja mu pripadaju te o načinima na koja ih može koristiti i zaštititi na svakoj od spomenutih razina.

Skrb o starijim osobama 

Osobe starije životne dobi često zbog trajnih promjenau zdravstvenom stanju postaju ovisni o skrbi drugih osoba, članova svojih obitelji ili nekih drugi zakonskih obveznika. No postoje situacije kada nema zakonskih obveznika, bilo obitelji ili neke druge osobe ili ako postoje, nisu u mogućnosti pružiti adekvatnu skrb. U takvim slučajevima Zakon o socijalnoj skrbi RH predviđa mogućnost usluge dugotrajnog smještaja koja se može pružati kao institucijska skrb (u domovima i drugim pravnim osobama) te kao izvaninstitucionalna skrb (u obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima). Trenutno RH u institucionalnoj skrbi broji 197 pružatelja usluge koji osiguravaju skrb za 18 473 osoba te u izvaninstitucionalnoj skrbi 1 613 pružatelja usluga za ukupno 9 237 osoba.

Iako su starije osobe u Hrvatskoj deklarativno u svojim pravima i slobodama jednake svim drugim građanima RH, u praksi je situacija nešto drugačija. Naime, starije se osobe često nalaze u položaju neravnopravnom ostalim građanima kada je u pitanju zaštita njihovih temeljnih prava. Kako bi starije osobe postigle i zadržale ravnopravan status u društvu, nužno je osigurati dodatne mjere potpore od strane i države, ali i društva u cjelini.

Vesna Dujić, dipl. socijalna radnica

Ravnateljica Doma za odrasle osobe Sv. Frane, Zadar