Dakle, postoji više područja poremećaja zdravlja čija se učestalost u današnje moderno vrijeme povećava. Jedan od razloga je povezan sa starenjem populacije, a to je demencija. „Demencija predstavlja poremećaj kognitivnih sposobnosti u osobe uključujući inteligenciju, učenje i pamćenje, govor, rješavanje problema, orijentaciju, percepciju, pažnju, koncentraciju, prosuđivanje i socijalne sposobnosti. Dolazi i do značajne promjene osobnosti. Konačno sve zajedno dovodi do značajnog poremećaja u socijalnom i radnom funkcioniranju. Od svih oboljelih od demencije, 50- 60% imaju najčešći tip – Alzheimerovu demencija.”
Najnovija istraživanja su pokazala kako se svatki treći pacijent koji boluje od demencije može prevenirati, odnosno spriječiti promjenom određenog ponašanja. Neki od čimbenika koji povećavaju rizik za razvoj demencije su: debljina, povišeni krvni tlak, pušenje, visoki kolesterol i depresija. Važno je da su osobe u starijoj životnoj dobi akrivne i da sudjeluju u raznim aktivnostima (čitanje, rješavanje križaljki i sl.). Sve aktivnosti mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
Koraci koji mogu prevenirati demenciju su sljedeći:
1. MENTALNA STIMULACIJA
Mentalna stimulacija je važna životna navika. Istraživanja su pokazala da osobe starije od 75 godina rjeđe imaju smetnje u pamćenju i koncentraciji. Nasuprot tome, pasivne aktivnosti kao što je gledanje televizije, češće se povezuje sa smetnjama u memoriji. Nije za isključiti da je efekt mentalne stimuliranosti vezan uz stupanj individualne naobrazbe, jer se više obrazovane osobe prije vežu na različite mentalno stimulirajuće aktivnosti u odnosu na manje obrazovane osobe.
2. PREHRANA
Preventivna djelovanja mogu proizaći iz načina prehrane. Najviše je dokaza o pozitivnom efektu mediteranske prehrane. Hrani koja je bazirana na voću, povrću i ribi. Učinak se može čak povećati kombiniranjem mediteranske i tzv. DASH (Dietary Approach to Systolic Hypertension) prehrane.
"Pretpostavlja se da je protektivni efekt ribe vezan na visoki sadržaj omega-3-masnih kiselina. Značajan je omjer nezasićenih prema zasićenim masnim kiselinama, u korist nezasićenih. Nekoliko je recentnih istraživanja koja pokazuju i povoljan učinak soka od nara na memoriju. Od ostalih komponenata prehrane, a koje se uglavnom dodaju kao dodaci prehrani i pokazali su pozitivan efekt na kognitivne sposobnosti, istraživani su vitamini B kompleksa, E vitamin (koji se u posljednje vrijeme ne preporuča u većim količinama radi negativnog efekta na ukupnu smrtnost), vitamin D, minerali selen i cink, a od biljnih pripravaka jako je zanimljiv ekstrakt biljke Bacopa monnieri, koja se u svrhu poticanja kognitivnih sposobnosti koristi u drevnoj indijskoj medicini već stoljećima. Najkvalitetniji dostupni ekstrakt biljke Bacopa monnieri je glavni aktivni sastojak Alimente."
3. TJELESNA AKTIVNOST
Tjelesna aktivnost može poboljšati kondiciju zdravih osoba kao i osoba s različiti stupnjem kognitivnog poremećaja. Rezultati istraživanja su pokazali da tjelesna aktivnost može poboljšati kogniciju u zdravih starijih osoba kao i u osoba s različitim stupnjem kognitivnog poremećaja. Kombinacija aerobnih i anaerobnih vježbi poboljšava kognitivno funkcioniranje u oboljelih od demencije. Često se zaključuje da je ustrajnost u vježbanju i trajanje značajnije od vrste vježbanja.
IZVOR: https://alimenta.life/blog/moze-li-se-demencija-prevenirati/
