Mozak starijih osoba je sporiji zbog velike količine pohranjenih informacija

Nedavna studija koju su u časopisu Journal Topics in Cognitive Science objavili znanstvenici njemačkog sveučilišta Tübingen pokazala je da stariji ljudi ne gube kognitivne sposobnosti s godinama, kako se to često smatra, već da njihov mozak samo funkcionira sporije zbog velike količine pohranjenih informacija.

Dr. Michael Ramscar i njegovi suradnici usporedili su mozak starijih ljudi s prepunim tvrdim diskom računala. Oni naime tvrde da stariji ljudi nemaju toliko problema sa zaboravljanjem, već imaju poteškoće s prizivanjem pojmova i činjenica iz pamćenja jer se pohranjene informacije „natječu“ za pozornost. Na primjer, zamislite osobu koja zna datume rođenja dvije osobe i može ih se prisjetiti gotovo savršeno. Možemo li reći da ta osoba ima bolje pamćenje od osobe koja zna datume rođenja 2000 ljudi, ali je u stanju povezati pravu osobu s njenim datumom rođenja samo u 9 slučajeva od 10? Naravno da ne. Na sličan način i računala dulje traže informacije i datoteke kad su prenatrpana različitim podacima. 

Profesor kvantitativne lingvistike u zakladi „Alexander von Humboldt“, Harald Baayan, tvrdi da su ranija istraživanja koja su povezivala jezične vještine sa sposobnošću pamćenja parova nepovezanih riječi pogrešna. Ako zatražite osobe da zapamte više parova riječi poput „kravata“ i „keks“, mlađe odrasle osobe će u tom testu postići znatno bolje rezultate od starijih osoba, no to je samo zato što starije osobe moraju uložiti više truda u taj zadatak jer jednostavno znaju više o riječima koje ne idu zajedno. 

Ovi znanstvenici smatraju je da je potrebno provesti više testova za ispitivanje kognitivnih sposobnosti starijih osoba i pritom je iznimno važno uzeti u obzir količinu informacija pohranjenih u njihovim mozgovima. „Mozgovi starijih osoba ne postaju slabiji s godinama. Naprotiv, oni jednostavno znaju više“, zaključuje dr. Ramscar.