Oporavak nakon moždanog udara

Moždani udar može dovesti do privremene ili trajne oduzetosti jedne strane tijela. Može naškoditi također i ravnoteži, vidu, govoru, zapamčivanju i dosijećanju kao i uzrokovati druge komplikacije vezane za mišični spazam i osjećaj boli u zahvaćenom dijelu tijela. 

Obzirom da dolazi naglo, pojedinac kao i njegova obitelj često se ne znaju nositi s problemima uzrokovanim moždanim udarom. Osim što se mijenja sposobnost izvođenja osnovih dnevnih radnji kao što su kupanje, pranje zubi i odlazak u kupovinu, osoba ujedno mijenja sliku o sebi. Svi terapeuti koji rade s osobama oboljelima od moždanog udara moraju biti sposobni raditi ne samo na motoričkom osposobljavanju osobe koja je preživjela moždani udar već i na njezinom psihičkom jačanju kako ne bi izgubila važnu ulogu u svom životu kao djed ili baka, suprug, otac.
1/3 osoba umire s moždanim udarom, dok se 1/3 osoba odlično oporavlja nakon moždanog udara.
Važno je stoga za radnog terapeuta da poznaje ne samo dotičnu osobu već i njegovu obitelj kako bi se što bolje iskoristila energija za obavljanje svih aktivnosti tijekom dana koje osoba smatra relevantnima.
Biti organizator svog vremena i izvođač većine radnji koje su nam zanimljive nije samo zahtjevan posao za obitelj i pojedinca nego i za mozak koji se oporavlja. To je jedini način na koji se mozak zapravo oporavlja – radom. Bilo koja aktivnost koju čovjek obavlja aktivira moždane impulse. Sve dok mozak ima svoju primarnu funkciju, a to je razmišljanje i upravljanje drugim djelovima tijela na dobrom je putu oporavka. Svakako je preporuka da one teške stvari koje osoba nije u stanju napraviti napravi netko drugi umjesto nje, zato osoba koja je doživjela moždani udar mora naučiti pitati za pomoć. Primjerice, oblačenje sokni ili pranje kade u kupaonici. Potrebno je znati što zbilja može predstavljati ne samo teškoću izvođenja radnje već i opasnost.
Savjeti za oboljele od moždanog udara i njihove obitelji
- Biti što samostalniji bez obzira na smanjenu mogućnost i teškoće s kontrolom jedne strane tijela. Pokušajte maksimalno iskorititi sve što možete kako biste bili samostalni u sebi važnim pitanjima – odlazak na toalet, samostalno hranjenje i pranje zubi nakon jela.
- Po kući osigurajte mnogo svijetla, ugradite nove lampe tako da osoba po noći ne hoda po mraku jer je velika mogućnost pada. Svakako uklonite tepihe, tapetiće gdje god možete jer osoba sa oslabljenom ravnotežom i slabijom kontrolom jedne noge lako može pasti.
- Naučite koristiti stepenice, ali ih isto izbjegavajte ukoliko to možete.
- Nosite čvrste, stabilne papuče, ne zaboravljajte ih i kad se samo hoćete dignuti na kratko dignuti iz kreveta.
- Važno je osjećati se sigurnim – za to je važna podrška obitelji, ponekad razgovor s trećom osobom.
- Čak i kratka aktivnost (dignuti se s fotelje kako bi se nadoknadila tekućina u organizmu) povećava razinu kisika i šećera u zahvaćenim mišićima te služi za oporavak mozga.
- Za obitelj i pojedinca je bitno stvoriti raspored dnevnih obveza i aktivnosti koje će ući u rutinu – barem djelomično. Na taj način mozak se osjeća sigurnije jer ponavlja istu aktivnost, a i osoba ima bolju sliku o svojim sposobnostima ako je samostalna svaki dan u svojim obvezama.
- Potrebno je piti dosta vode.
- Dobro se naspavati jer je mozgu potreban san. Jednako kao i zdravom čovjeku za skupljanje energije za cijeli dan tako i osobi koja je imala moždani udar dobar san služi za brži i lakši oporavak.

 

Maja Korunić, radni terapeut