Kakav je hrvatski zdravstveni sustav u europskim okvirima?

Bolji, čini se, nego što sami mislimo. Euro Health Consumer Index (EHCI) – objektivnije ne može…


Europska unija još nije objavila usporedbu kvalitete zdravstvenih sustava država članica. Međutim, od 2006. postoji Euro Health Consumer Index (EHCI) koji mjeri kvalitetu zdravstva u zemlji, primarno iz perspektive korisnika usluge, kroz 6 područja podijeljenih u čak 48 parametara. Najviša moguća ocjena je 1000 bodova, a Francuska je 2006. godine bila najbolje rangirana sa 768 bodova. U 2015. ocjenjivali su se zdravstveni sustavi 35 europskih zemalja, a najbolji se pokazao nizozemski s 916 bodova. Danas čak i Austrija, rangirana kao 12. sa 778 bodova, ima više nego Francuska koja je pobijedila prije 10 godina. Veseli što su sve zemlje pokazale napredak u kvaliteti u odnosu na prvu procjenu iz 2006. iako su proteklo razdoblje financijske krize obilježile različite mjere štednje u zdravstvenim sustavima širom Europe, uključujući i i najbogatije zemlje. Čak 10 prvoplasiranih zdravstvenih sustava po EHCI 2015. je iz bogatih zemalja Zapadne Europe i Skandinavije, a od zemalja bivšeg istočnog bloka ističu se Češka (13.), Slovenija (15.) i Hrvatska na 16. mjestu s ukupno 707 bodova.
Kako su bogatstvo, financijsko ulaganje u zdravstvo i kupovna moć vrlo različito raspoređeni među 35 uključenih zemalja, pokušalo se matematičkim putem uzeti u obzir i uravnotežiti ove razlike. Tako se došlo do pokazatelja koji se na engleskom zove Bang-For-the-Buck ( u Hrvatskoj bi to moglo zvučati kao „Što mogu dobiti u zdravstvu za uloženi novac, npr. 100 kuna?“). Zadržavam se na ovom parametru jer se Hrvatsko zdravstvo vrlo visoko plasiralo, tako da sa Češkom dijeli 3. mjesto. No, nemojmo se previše zavaravati jer je već na 6. mjestu rangirana Albanija, zemlja s ukupno 524 boda, ali i plasirana na 32. mjesto u ukupnom poretku. Ovaj pokazatelj ipak veseli jer upućuje da se novci u zdravstvu bezrazložno ne rasipaju a, za razliku od Albanije, dobar ukupni plasman govori i o zavidnoj kvaliteti zdravstvenih usluga.
Nije potrebna duboka analiza izvještaja EHCI 2015. da bi se utvrdile mane hrvatskog zdravstva. One su jasno i slikovito prikazane u sljedećoj tablici

Iako svaki pokazatelj donosi određen zbroj bodova, tj. rezultat, oni su za svaki pokazatelj dodatno označeni zelenom, žutom ili crvenom bojom. Crvena označava loše stanje i poziva na neodgodivu intervenciju. Lako se uočava da je za hrvatski zdravstveni sustav kritično područje prevencije, jer je čak 4 od 7 pokazatelja označeno crvenom, a 2 žutom bojom. Pritom je osobito loša prevencija kroničnih nezaraznih bolesti, konkretno prevencija visokog krvnog tlaka i njegovih posljedica, prevencija pušenja i nedostatna promocija fizičke aktivnosti. Negativnu smo ocjenu dobili i za lošu procijepljenost protiv HPV virusa, valjda zbog poznate činjenice da je to jedini virus za koji postoji cjepivo, a koji izravno dovodi do nastanka raka (vrata maternice). Prevencija alkoholizma označena je kao zadovoljavajuća, a jedina dobra ocjena iz prevencije vezana je za procijepljenost djece protiv osnovnih zaraznih bolesti (koje su naravno i uključene u kalendar obveznog cijepljenja u RH).
Područje zdravstvenih ishoda (bolesti, liječenja) je drugo lošije ocijenjeno područje, s 3 crveno i 2 žuto označena parametra od 8 ocijenjenih. Nedovoljan pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je loše ocijenjen, kao i stopa preživljavanja oboljelih od karcinoma te broj oboljelih od MRSA infekcija (bakterija otpornih na antibiotike).

Kako su i ovi parametri indirektno povezani s prevencijom, što nas još sprječava da popravimo stanje u zdravstvu? I da ponovimo, EHCI primarno ocjenjuje sustav iz perspektive korisnika, tj. birača. Pa eto prilike i za novo resorno ministarstvo da se istakne. Koncentrirajte se dugoročno na prevenciju i bit ćemo zdraviji, tj. manje ćemo trošiti na liječenje i rekonvalescenciju. Naravno, ne bez aktivnije brige svakog pojedinca za vlastito zdravlje.

Jer od davnina se zna: „Bolje spriječiti, nego liječiti“. Treba li nam uopće europski indeks da nam to dokaže?


Andrej Mardešić


Referenca: Euro Health Consumer Index 2015 Report, by Health Consumer Powerhouse Ltd