Štitnjača od A do Ž

Štitnjača, odnosno štitna žlijezda, izuzetno je bitna za funkciju ljudskog tijela. Nalazi se u prednjem donjem dijelu vrata, a građom nalikuje leptiru.

Čine je dva režnja koji su povezani središnjim dijelom. Kod zdrave štitnjače, režnjevi su široki 2-2,5 cm, a dugi oko 4 cm. Volumen zdrave štitnjače iznosi između 16 i 25 grama. Svako odstupanje u izgledu, masi ili veličini zahtijeva daljnji liječnički angažman i praćenje.

Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa u ljudskom tijelu. Bez njih ne dolazi do normalnog razvoja i rada središnjeg živčanog sustava. Hormoni štitnjače značajan su faktor u održavanju tjelesne temperature i održavanju normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika. Djeluju i na srce, i to u smislu da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca. Dodatno, hormoni štitnjače pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti te homeostazu šećera i masnoća u krvi.

Za stvaranje hormona štitnjače nužan je jod, a manjak ovog minerala u tijelu dovodi do povećanja štitnjače, odnosno hiperplazije (strume ili guše). Kod manjka joda u organizmu, štitnjača pojačano radi kako bi nadoknadila manjak hormona u krvi. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporučuje dnevni unos joda od 100 do 200 mcg za odrasle, 90 mcg za djecu do pet godina, 120 mcg za djecu 6-12 godina te do 250 mcg za trudnice i dojilje. Osim nedostatka joda, za probleme u radu štitnjače mogu biti krivci i preveliko fizičko ili psihičko naprezanje, genetski poremećaji, infekcije, neke bolesti, ili se problemi mogu javiti uslijed uzimanja određenih lijekova.

HIPERTIREOZA
Pojačan učinak hormona štitnjače dovodi do simptoma koji mogu sličiti drugim bolestima, što otežava dijagnozu bolesti. Moguća je pojava sljedećih simptoma:
• Nagli gubitak tjelesne težine, čak i uz normalan apetit i bez smanjenog unosa hrane.
• Ubrzan srčani ritam (tahikardija) — često i iznad 100 otkucaja u minuti, nepravilan ritam (aritmija), lupanje srca (palpitacije)
• Pojačan apetiti
• Nervoza, tjeskoba
• Tremor – fino obostrano podrhtavanje šaka i prstiju
• Znojenje
• Pojava nepravilnosti menstruacijskog ciklusa
• Lošije podnošenje vrućine
• Promjene u regularnosti pražnjenja crijeva – obično se ubrzava rad crijeva
• Povećanje štitne žlijezde (guša), u obliku tvrđeg otoka ispod grkljana
• Umor, slabost mišića
• Problemi sa spavanjem
• Stanjenje kože
• Suha i ispucala kosa, dlaka
Kod starijih se osoba teže uočavaju promjene jer često ili nemaju simptoma, ili su blagi, a upotreba lijekova može dodatno prikriti simptome bolesti (npr. beta blokatora, koji usporavaju srčani ritam i spuštaju krvni tlak)

HIPOTIREOZA
Slabljenje učinka hormona štitnjače dovodi do simptoma koji se obično razvijaju polako i teško su uočljivi. U početku se može javiti umor ili lagani porast tjelesne težine koji se obično pripiše starenju. Međutim, s vremenom se simptomi ipak razviju toliko da čovjek shvati kako se radi o bolesti, te potraži savjet liječnika. Simptomi mogu biti sljedeći:
• Umor
• Slabije podnošenje hladnoće 
• Konstipacija
• Suha koža
• Porast tjelesne težine 
• Otečenost lica
• Promuklost 
• Slabost mišića 
• Povišena razina holesterola u krvi 
• Bol, osjetljivost ili ukočenost mišića
• Bol, osjetljivost ili otok zglobova
• Pojava nepravilnosti menstruacijskog ciklusa – obično uz pojačano krvarenje
• Stanjenje kose, dlake
• Usporen srčani ritam
• Depresija
• Slabije pamćenje

Pregled štitnjače

Bolesna štitnjača može izlučivati i previše i premalo hormona. Prekomjerno izlučivanje hormona naziva se hipertireoza, a nedovoljno izlučivanje hipotireoza. Budući da se bolest štitnjače može razvijati postupno i neprimjetno, osoba može godinama bolovati, a da to i ne zna. Kao i kod većine drugih bolesti, liječenje može biti uspješnije ako se bolest otkrije u ranoj fazi. Ponekad može doći i do akutne upale štitnjače. Do takvog stanja dolazi naglo, uzrok nije poznat, a simptomi su povišena tjelesna temperatura i jaka bol u vratu. Bolest se najčešće povlači sama, uglavnom bez posljedica.
Ukoliko opazite zadebljanje na vratu ili osjećate neke od prethodno navedenih simptoma koji su se javili iznenada ili koje ne možete objasniti nekim drugim uzrocima, vrijeme je da kontaktirate liječnika i zakažete pregled. Redovni pregledi posebno su važni za osobe s povećanim rizikom od bolesti štitnjače (u prvom redu žene koje u obitelji imaju nekoga tko već ima problema sa štitnjačom).

Uz anamnezu i klinički pregled u dijagnostici bolesti štitnjače najčešće se koriste sljedeći indikatori: razine TSH, ukupnog i slobodnog tiroksina (T4 i fT4), ukupnog i slobodnog trijodtironina (T3 i fT3), autoantitijela protiv tiroidne peroksidaze (anti-TPO) odnosno protiv tireoglobulina (anti-TG), antitijela na TSH receptor,zatim  ultrazvuk štitnjače uz eventualnu citološku punkciju, te scintigrafija štitnjače.

Liječenje bolesti štitnjače

Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza, hipotireoza, Basedow-Gravesova bolest, Multinodozna toksična struma, Toksični adenom, Tireoiditis i Hashimotov tireoiditis. Liječenje bolesti štitnjače odvija se na preporuku liječnika, i to medikamentima, kirurškim putem i/ili određenim promjenama u stilu života.

Ipak, uravnotežena prehrana, umjerena tjelesna aktivnosti, redovita konzumacija vode, zdrav san i osluškivanje vlastitog tijela karakteriziraju stil života poželjan u svakoj životnoj dobi, bez obzira na zdravstveno stanje.

Autor: seniori.hr