Meteoropatija – osjetljivost na vremenske promjene

Svi poznajemo barem jednu osobu kojoj vremenske (ne)prilike diktiraju raspoloženje i općenito fizičko i psihičko stanje. Još su stari Grci govorili o osjetljivosti na vremenske promjene i utjecaju koje na naše tijelo ima promjena vremenskih (ne)prilika. Simptomi koji se pritom javljaju mogu biti fiziološke i psihološke prirode.

Dr.med.spec. Anka Dorić za časopis Vaše zdravlje govori o meteoropatiji i sve većem broju ljudi osjetljivih na vremenske promjene u današnjem društvu. Posebno osjetljivi na vremenske promjene su kronični bolesnici, žene srednje dobi i starije osobe. Simptomi koje osjećaju mogu se manifestirati na različite načine, ali u svakom slučaju uvelike utječu na raspoloženje i opće stanje pojedinca, što naposljetku utječe na njegovu kvalitetu života. Neki od najčešćih simptoma, navodi Dorić, su umor, vrtoglavica, loše raspoloženje, nesanica/pospanost, anksioznost, loša koncentracija te bolovi u području starih ožiljaka i prijeloma.

Razlikujemo dvije vrste meteoropatije, primarnu i sekundarnu. Primarna se javlja kod inače zdravih osoba, a manifestira se bolovima u kostima i mišićima, umorom i slabošću. Sekundarna se, pak, meteoropatija javlja kod osoba koje već boluju od neke bolesti, a simptomi se promjenom vremena pogoršavaju.

Jedna od teorija kojom objašnjavamo pojavu meteoropatije navodi kako nagle vremenske promjene kod jako osjetljivih ljudi uzrokuju pojačano lučenje hormona stresa, što pojačava simptome. Dodatno, istovremeno tijelo luči manje endorfina, što uzrokuje smanjivanje praga osjetljivosti na bol. Također, pad atmosferskog tlaka uzrokuje rastezanje zglobne tekućine i zraka u ovojnicama zglobova, što negativno utječe na reumatske tegobe. Kod naglih zahlađenja, krvne se žile stežu, što na koncu dovodi do porasta tlaka i povećanog rizika od pojave moždanog i srčanog udara. S druge strane, kod velikih vrućina mehanizam je obrnut, odnosno, krvne se žile šire, tlak pada, a opasnost od dehidracije je veća.

Iako protiv meteoropatije ne postoji lijek, zdravom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću možemo pozitivno utjecati na naše zdravlje, a posljedično i na intenzitet tegoba uslijed vremenskih promjena. Također, ukoliko ste u mogućnosti, ako vam vrijeme ne odgovara i osjećate se loše, ostanite kod kuće i sačekajte vremenske prilike koje vam odgovaraju.

Referenca:

Anka Dorić: Osjetljivi na vremenske promjene, Vaše zdravlje, br. 99, 2015. god. 

Seniori.hr