Revidirajte način kreiranja zdravstvenih politika i pružanja zdravstvenih usluga za starije osobe!

- poručuje dr. Margaret Chan, direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), na temelju Izvještaja o starenju i zdravlju koje je SZO objavila 30.9.2015.


Trend starenja populacije zahvatio je cijeli svijet. Po prvi puta u povijesti, očekivana životna dob za veliku većinu čovječanstva prelazi 60 godina. Financijski gledano, to ozbiljno utječe na zdravstvene sustave, mirovinske sustave i državne proračune općenito. Međutim, uvriježeni stereotipi o starenju trebaju se odbaciti kako bi se moglo pozitivno odgovoriti na izazove koje donosi starenje populacije. Izvještaj donosi najnovije podatke koji potvrđuju da postoji samo slaba veza između opadanja funkcionalnosti i kronološke dobi. U prijevodu, ne postoji „tipična“ starija osoba, već čitav spektar promjena koje u životu zahvaćaju pojedince, a vode do različitih potreba i mogućnosti za njihov doprinos društvu. Iako starost obično nosi zdravstvene probleme, ona ne znači automatski i gubitak samostalnosti. Dapače, na proces starenja može se aktivno utjecati tijekom čitavog života, uključujući prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti što će rezultirati većim brojem funkcionalno neovisnih starijih osoba. Bitno je i odagnati zabludu o velikom utjecaju trenda starenja na zdravstvene troškove. Naime, drugi faktori, poput visokih cijena novih medicinskih tehnologija i lijekova puno više utječu na porast troškova zdravstva.
Cilj je Izvještaja zamijeniti razmišljanje o problemima i troškovima koje donosi starenje sa razmišljanjem o tome kako se novim politikama i uslugama starenje može pretvoriti u bogati potencijal za pojedince, ali i društvo u cjelini. U tom smislu Izvješće nudi rješenja, već isprobana u svijetu, kako transformirati zdravstvene sustave usmjerene na liječenje bolesti u sustave temeljene na integriranoj skrbi koja promatra osobe u cijelosti, odgovarajući na potrebe koje oni sami iznose. Predlaže se djelovanje u 4 područja:
1. Usmjerenost zdravstvenih sustava na stvarne potrebe korisnika (orijentacija na potrebe korisnika, a ne na liječenje pojedinih bolesti):
• razviti i osigurati pristup servisima koji se temelje na potrebama korisnika sa cjelovitim pristupom u zadovoljavanju njihovih potreba
• orijentirati sustave na unutarnje kapacitete (samodostatnost, bez potrebe za upućivanjem korisnika van sustava)
• dugoročno osigurati odgovarajuće stručno osoblje
2. Razvoj sustava trajne skrbi:
• postaviti temelje sustava dugotrajne skrbi
• dugoročno osigurati odgovarajuće stručno osoblje
• osigurati kvalitetu dugoročne skrbi
3. Nastojanje da svaka osoba može ostarjeti u okruženju prilagođenom i prijateljskom za starije osobe:
• borba protiv diskriminacije starijih (engl. ageism)
• poticanje samostalnost starijih
• podržavanje zdravog starenja u svim politikama na svim razinama vlasti
4. Poboljšanje mjernih parametara i nadzora ostvarenih rezultata djelovanja, te razumijevanja: 
• dogovoriti se o indikatorima, mjerama i analitičkim pristupima za zdravo starenje
• poboljšati razumijevanje o zdravstvenom stanju i potrebama starijih te o načinima kako se njihove potrebe zadovoljavaju
• poboljšati razumijevanje principa zdravog starenja i načina kontrole usvajanja tih principa u društvu općenito

Nadajmo se da će i vladajuće strukture Republike Hrvatske prihvatiti ove smjernice prilikom kreiranja politika i predlaganja konkretnih mjera za reorganizaciju zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, uvažavajući pritom i principe aktivnog starenja, tj. zdravog načina života i prevencije bolesti umjesto usmjerenosti na (skupo) liječenje.

Andrej Mardešić

Izvor: World Health Organization. World report on ageing and health.