Za bolje pamćenje - čitajte

Čitanje, zapisivanje vlastitih misli te slične aktivnosti koje vježbaju mozak mogu vam pomoći da ostanete oštri i u starijoj dobi. Studija objavljena u časopisu „Neurology“ otkriva da čitanje, pisanje i druge mentalno stimulativne aktivnosti pomažu u očuvanju pamćenja u starijoj dobi.


Autor studije, dr. Robert Wilson, neuropsiholog s medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu ističe da je ova studija pokazala kako je vježbanje mozga kroz razne aktivnosti tijekom života jako korisno za zdravlje mozga u starijoj dobi.
U istraživanju su sudjelovala 294 seniora kojima su dani testovi pamćenja. Ispitivači su uz to morali odgovoriti na pitanje koliko su čitali i pisali tijekom života, od djetinjstva, preko adolescencije i srednje dobi pa sve do starosti. Nakon smrti ispitanika, njihovi mozgovi povrgnuti su testiranju u kojem su se provjeravali eventualni znakovi demencije. Demencija je gubitak moždane funkcije koja utječe na pamćenje, mišljenje, jezik, prosudbu i ponašanje. Najučestaliji oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja je ujedno i šesti vodeći uzrok smrti u SAD-u.
Oni ispitanici koji su u istraživanju potvrdili da su se bavili mentalno stimulirajućim aktivnostima tijekom života imali su bitno manje pokazatelje opadanja pamćenja u usporedbi s onima koji se nisu bavili takvim aktivnostima. Uzevši u obzir fizičke znakove demencije, oni koji su sudjelovali u mentalno stimulirajućim aktivnostima imali su 15% manji postotak mentalnog i misaonog opadanja u usporedbi s ispitanicima koji se nisu time bavili.
Nadalje, oni koji su više čitali i pisali u starijoj dobi uspjeli su usporiti proces opadanja pamćenja za čak 32% u odnosu na one s prosječnim mentalnim aktivnostima. S druge strane, ispitanici koji su minimalno ili nikako čitali i pisali u starijoj dobi pokazali su ubrzan proces opadanja pamćenja i to za čak 48%.
Dr. Wilson ističe kako navedeni podaci govore u prilog tvrdnji kako nikako ne bismo smjeli podcijeniti efekte svakodnevnih aktivnosti kao što su čitanje i pisanje.
Dr. Simon Ridley, voditelj istraživačkog centra za istraživanje Alzheimerove bolesti Ujedinjenog kraljevstva, također je potvrdio da navedene mentalne aktivnosti usporavaju propadanje kognitivnih sposobnosti i pamćenja, međutim, znanstvenici još uvijek ne znaju kako do toga dolazi.
Također je istaknuo da je ispitivanjem doniranog moždanog tkiva, ova studija bacila novo svijetlo na kompleksnu materiju te rezultati svakako idu u prilog tvrdnji da pojačana mentalna aktivnost stvara svojevrsnu kognitivnu rezervu koja je korisna posebice u starijoj dobi.
Prashanthi Vemuri, profesor asistent radiologije u klinici Mayo u Rochesteru, također potvrđuje teoriju da pojačana mentalna aktivnost sprječava ili usporava simptome demencije.