Održite zdravu starost

U većini slučajeva umirovljenje znači prelazak na treću životnu dob. No starost ne znači uvijek pustoš, iscrpljenost i samoću. Aktivno starenje omogućava nam da budemo aktivni, zdravi i sretni u zlatnoj dobi.


U svim svojim biološkim, sociološkim i psihološkim procesima života čovjek zadovoljava fizičke, socijalne i psihološke potrebe. No nikada u životu nismo potpuno zdravi. Zato je bitno da znamo kako dobro živjeti s problemima i znati ih nadvladati koliko možemo u određenom vremenu i prostoru.
Probleme zbog starenja organizma ne možemo označiti kao bolesti. Bolest nije samo sudbina, ali sami joj možemo doprinijeti. Starost nije tuga, uvijek se može učiniti nešto da se što dulje izbjegne bolest i uvijek možemo aktivno sudjelovati u liječenju umjesto da se predamo. Očaj uvijek dovodi do pogoršanja bolesti i ozbiljno narušava kvalitetu života.
Pravilna prehrana
Ukoliko je potrebno promijenite prehranu kako biste izbjegli pretilost, dijabetes, povišenu masnoću u krvi i povišen krvni tlak. Pretilost opterećuje udove i unutarnje organe te utječe na imunološki sustav. Poželjna je uravnotežena prehrana u kojoj nema premalo ili previše namirnica. Jedina iznimka je prehrana koja ovisi o raznim bolestima. Raznovrsna prehrana osigurava dovoljne količine svih vitamina. Uz pravilnu prehranu mogu se uspješno ukloniti rizične čimbenike za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularnih i drugih bolesti.
Tjelesna aktivnost
Ukoliko ste dosada zanemarili opuštanje uz tjelesnu aktivnost nije kasno da ju uvedete u svakodnevni ritam. Odustajanje od tjelesne aktivnosti ubrzava mentalno i fizičko starenje. Možemo si priuštiti hodanje na svježem zraku ili neke dnevne vježbe po 10 minuta. Redovita tjelovježba poboljšava cirkulaciju i opskrbljuje tkivo kisikom, utječe na cijeli kostur i mišiće, poboljšava koordinaciju pokreta i ravnoteže, što je bitno za sprječavanje padova.
Dobar san
Promjena spavanja u starijoj dobi prirodan je fiziološki proces. Nesanica je poremećen san koji uključuje loše spavanje, rano jutarnje buđenje ili često noćno buđenje. Tipične posljedice nesanice su jutarnji ili cjelodnevni osjećaj umora, nedostatak energije, slaba koncentracija, razdražljivost. Kronična nesanica traje duže od tri tjedna i češća je u osoba starijih od 65 godina. Nesanica je posljedica fizičkih boli, depresije, tjeskobe, nedostatka tjelesnih aktivnosti. Dovoljna količina sna je ona nakon koje ste odmorni cijeli dan.

 

Autor: www.seniori.hr