Blagodati tamne čokolade za starije

Čokolada je dugo bila „zabranjena“ namirnica zbog visokog udjela masti i velike energetske vrijednosti. Danas postaje sve prihvatljivija u prehrani, ali samo ako se konzumira u malim količinama. Prilikom odabira čokolade svakako treba imati na umu da sva pozitivna svojstva dobiva od zrna kakaa, zbog čega je nutritivno najprihvatljivija tamna čokolada sa 70 i više posto udjela kakaa.

Kakao je biljnog porijekla pa je bogat polifenolima – prirodnim sastojcima voća i povrća te prehrambenih namirnica napravljenih od biljaka poput kakaa i čokolade, čaja i crnog vina. Polifenoli imaju antioksidativno djelovanje i pomažu tijelu "sanirati" štetu nastalu djelovanjem slobodnih radikala.

Najzastupljeniji iz skupine polifenola su flavonoidi, koji su u velikim količinama prisutni u čaju i crnom vinu, ali su najzastupljeniji u kakau i čokoladi. Nutritivni sastav čokolade varira ovisno o vrsti čokolade i dodanim tvarima poput sušenog voća, lješnjaka i meda. Količina flavonoida u čokoladi ovisi o udjelu kakaa, pa se tamnija čokolada smatra nutritivno kvalitetnijom. Dakle, svako dodavanje mlijeka ili maslaca radi dobivanja ukusnijeg čokoladnog proizvoda jest "razrjeđivanje" do potpunog iščezavanja zaštitnih učinaka.
Istraživanja su potvrdila da čokolada, posebno tamna sa 70 i više posto udjela kakaa, pozitivno utječe na zdravlje. U prvom redu štiti srce i krvne žile. Od pozitivnih učinaka ističe se smanjenje rizika od nastanka ateroskleroze te smanjenje razine LDL (lošeg) kolesterola, sprečavanje stvaranja ugrušaka, poboljšavanje protoka krvi i snižavanje krvnog tlaka. Najnovija istraživanja pokazuju da uzimanje nekoliko kockica tamne čokolade dnevno gotovo za 10 posto povećava proizvodnju HDL (dobrog) kolesterola koji štiti krvne žile.

Ne može se reći da je tamna čokolada univerzalni lijek za bolesti srca i krvnih žila, ali kvalitetna, tamna čokolada bez konzervansa, aditiva i emulgatora svakako pozitivno utječe na zdravlje.

Čokolada potiče i stvaranje serotonina (“hormon sreće”) u mozgu. Serotonin pozitivno utječe na raspoloženje i izaziva osjećaj ugode. Nakon konzumiranja čokolade u našem se organizmu oslobađaju i endorfini koji imaju prirodni smirujući učinak, djeluju protiv depresije i doprinose osjećaju opuštenosti.

Konzumacija umjerene količine tamne čokolade povezana je i sa smanjenim rizikom za nastajanje šećerne bolesti. Tamna čokolada ima niski glikemijski indeks tako da se konzumiranjem ne podiže razina šećera u krvi, a flavonoidi poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin.

Osim toga, čokolada sadrži i male količine teobromina i kofeina (šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok mala šalica crne kave sadrži 60-120 mg) koji djeluju stimulirajuće na mentalne sposobnosti te se povezuju s boljom pažnjom i koncetracijom. Poželjno je i izbjegavati čokoladu prije odlaska na spavanje jer može uzrokovati pojavu nesanice.
Svakoga dana treba konzumirati samo male količine čokolade (do 80g), jer ako se pretjera s unošenjem i konzumira nekontrolirano, može izazvati potpuno suprotne učinke. Dakle, komadić tamne čokolade na dan može biti vrlo koristan izvor polifenola u prehrani i dodatak balansiranju prehrane, ali nikako ne može biti zamjena za dnevni unos voća i povrća. Naime, voće i povrće, uz polifenole, bogato je i drugim hranjivim tvarima poput vitamina, minerala i dijetalnih vlakana.
Problem prilikom konzumacije čokolade može biti povećan energetski unos jer je čokolada jedna od najkaloričnijih namirnica zbog visokog udjela masti. Stoga bi prilikom konzumacije čokolade trebalo obratiti posebnu pozornost na ukupni energetski unos i u skladu s njim regulirati prehranu.

Švicarska je zemlja s najvećom potrošnjom čokolade u svijetu. Čak 12 kg po stanovniku. Pritom je također i zemlja s najviše dobitnika Nobelove nagrade. Čak 36. Je li to možda zahvaljujući upravo čokoladi?!

 

mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe