Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija)

Čovjek je star onoliko koliko su mu stare krvne žile. Visoki krvni tlak vrlo je često oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Iako ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglice i umor mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez pouzdanih i specifičnih simptoma.

Naziva se i "tihim ubojicom" jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, a istovremeno dovodi do ireverzibilnih promjena i oštećenja.
Krvni tlak, koji se u više navrata izmjeri većim od 140/90 mmHg, ukazuje na hipertenziju i povećava rizik nastanka zatajenja srca, srčanog udara (infarkta srca), moždanog udara, aneurizmi (patološkog proširenja arterija), oštećenja bubrega i oštećenja očne pozadine (krvnih žila mrežnice oka).
Krvni tlak prirodno se mijenja u raznim razdobljima života jedne osobe i tijekom dana. Djeca i adolescenti imaju niži tlak od odraslih osoba. Vrijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana. Tlak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.

Kako nastaje povišeni krvni tlak?

Najčešće (95%) uzrok je nepoznat, a samo kod malog broja oboljelih poznat je uzrok nastanka hipertenzije (bubrežne bolesti, hormonski poremećaji ili uzimanje određenih lijekova). Mnoge promjene na srcu i krvnim žilama mogu utjecati na pojavu hipertenzije.
Starije osobe imaju aterosklerotski promijenjene krvne žile koje su izgubile svoju prirodnu elastičnost i čija je unutrašnjost sužena. Zbog toga se krv protiskuje kroz sužene žile koje se zbog krutosti ne mogu širiti i tako dolazi do povišenja krvnog tlaka.
Znanstvena istraživanja su dokazala da i izloženost stresu može dovesti do povremenog povišenja krvnog tlaka. Naime kod stresa zbog stvaranja određenih hormona, u tijelu se aktiviraju biokemijski procesi koji dovode do stiskanja krvnih žila, a time i do suženja protoka krvi pa krvni tlak raste.

Pretilost (debljina), sjedilački način života, stres, prekomjerna konzumacija alkohola ili prekomjerno konzumiranje slane i masne hrane, mogu imati značajnu ulogu u nastanku povišenog krvnog tlaka.

Temelj liječenja jesu trajne promjene stila života: smanjenje tjelesne mase ako je prekomjerna (indeks tjelesne mase, BMI u granicama preporučenoga 20-25 kg/m²), unos kuhinjske soli u maksimalnoj dnevnoj količini do 5 g (posebno paziti na "skrivene" izvore soli u gotovoj i polugotovoj hrani), umjerena konzumacija alkohola, nepušenje, redovita tjelovježba i zdrava prehrana prema DASH-u (Dietary Approaches to Stop Hypertension – dijeta za hipertenziju).

Terapija za sniženje krvnog tlaka koju propiše liječnik treba se uzimati redovito uz samokontrolu tlaka samog bolesnika i povremene kontrole liječnika kako bi se utvrdilo je li prepisana terapija dovoljno učinkovita i treba li se doza ili lijek mijenjati. Najopasnije je ne uzimati ili povremeno izostavljati propisanu terapiju jer se na taj način ugrožava vlastito zdravlje.

 

mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe