Vježbanje u starijoj životnoj dobi

Tjelesna aktivnost nije samo rezervirana za mlađe ljude već je obaveza svih koji žele biti odgovorni prema vlastitom zdravlju. Naime, odavno je dokazano da određena razina dnevne tjelesne aktivnosti direktno utječe na jačanje i povećanje otpornosti kostiju, značajnom smanjenju rizika od prijeloma kostiju, smanjivanju bolova u zglobovima i mišićima, gubitak prekomjerne tjelesne težine te na niz drugih zdravstvenih prednosti.

Iako tjelesna aktivnost pruža mnoge zdravstvene blagodati, osobe starije životne dobi bi se trebale svakako posavjetovati sa svojim liječnikom i voditeljem trenažnog programa pri pomoći kod odabira pravilnog i prikladnog tipa aktivnosti, osobito ako je prisutna jedna ili više od slijedećih indikacija:
- bol u prsima i/ili bol u lijevoj ruci i vratu
- povijest srčane bolesti
- bilo kakvi problemi sa zglobovima ili kostima
- uzimanje lijekova za tlak ili srce
- vrtoglavica, nesvjestica ili zadihanost.

Svaki pojedinac bi trebao pronaći tjelesnu aktivnost koja ga ispunjava i zadovoljava te u kojoj uživa, jer će sudjelovanje u trenažnom programu koji Vam iz bilo kojeg razloga ne odgovara najvjerojatnije završiti preranim odustajanjem. Stoga, da bi se dobila maksimalna korist od redovitog vježbanja pronađite aktivnost koja Vas čini sretnim a izbor je šarolik: od plesa, aerobnog šetanja te medicinske gimnastike.

Vježbači, kao i svi sportaši, trebali bi sebi postaviti kratkoročne i dugoročne ciljeve koje bi željeli postići vježbanjem i biti jako motivirani te pratiti svoj napredak tokom određenog vremenskog perioda. Ali svakako nije poželjno odmah početi sa prevelikim očekivanjima jer velike promjene nikad ne nastaju brzo te iako je potrebno dosta predanosti, upornosti i truda da se postigne željeni cilj, rezultati će sigurno s vremenom biti vidljivi.
Možete vježbati i u toplini svog doma i jedino što Vam treba je udobna odjeća, patike koje dobro podupiru skočne zglobove i ne kližu se te udobna odjeća. Ako želite vježbati sa utezima možete ih vrlo jednostavno napraviti u kućnoj radinosti pomoću plastičnih boca od pola litre te ih napuniti ili vodom ili pijeskom ovisno o tome koja težina vam odgovara. Uvijek se treba početi postepeno od manjih težina i s napredovanjem povećavati težinu i intenzitet vježbanja.
Nikada nije kasno za početi se baviti tjelesnom aktivnošću jer su naša tijela programirana i napravljena za kretanje a ne za neaktivnost. Čak i ako niste nikada ništa trenirali možete početi, ali sa prilagođenim programom vježbanja.

Tri do pet puta tjedno po pola sata je nekakav okvirni optimum za održavanje tjelesne snage koja će nam pomoći nositi se sa svakodnevnim životom i sa godinama koje dolaze.
Postoje četiri glavne vrste treninga a to su:
- trening izdržljivosti
- trening snage
- trening fleksibilnosti i
- trening ravnoteže.

Najbolje je ukomponirati sve ove vrste i ne samo se bazirati na jednom tipu u Vašem trenažnom procesu jer:
- izdržljivost ili takozvano aerobno vježbanje direktno djeluje na kapacitet pluća i osnažuje srčani mišić (aktivnosti kao šetanje, lagano trčanje, plivanje ili vožnja biciklom su samo neki primjeri ovog tipa aktivnosti)
- vježbe snage jačaju naše mišiće (kao npr. vježbe s utezima ili gumenim trakama koje stvaraju otpor pri pokretima) te pomažu u smanjivanju znakova i simptoma raznih bolesti i kroničnih stanja kao što su: artsitis, dijabetes, osteoporoza, prekomjerna tjelesna težina, bol u leđima i depresivnost
- vježbe istezanja su od iznimne važnosti i čine tijelo i zglobove i tetive gipkijim
- trening ravnoteže pomaže sprječavanju rizika od padanja i time neželjenih prijeloma kostiju.


Jelena Pavić, prof. kineziologije