Medicinska gimnastika

Prije samog uključivanja starije osobe u programe stalne tjelesne aktivnosti potrebno je posavjetovati se s liječnikom i fizioterapeutom, s tim da se moraju redovito provoditi liječnički pregledi. Redovite tjelovježbe ne smiju se provoditi bez nadzora stručne osobe odnosno fizioterapeuta.

Pritom je potrebno znati da intenzitet opterećenja tjelovježbe treba prilagoditi funkcionalnoj sposobnosti i stupnju zdravlja starije osobe. Trajanje tjelesne aktivnosti treba biti najmanje 15-30 minuta dnevno s tim da starija osoba može vježbati od 10-15 minuta više puta na dan s ukupnom tjelesnom aktivnošću od najmanje 30 minuta. Tjelovježba bi se trebala provoditi redovito ili najmanje 2-3 puta tjedno.
Preporučene tjelesne aktivnosti kod osoba starije životne dobi su: pješačenje, trčanje, vožnja biciklom, sobna gimnastika, plivanje te također ples, planinarenje i tenis.

Važna napomena - pojave li se poteškoće tijekom vježbanja, bol u prsnom košu, otežano disanje, osjećaj slabosti i vrtoglavice potrebno je odmah prekinuti tjelesnu aktivnost i obratiti se obiteljskom liječniku!

Medicinska gimnastika obuhvaća skup vježbi koje su dozirane prema intezitetu, vrsti i trajanju za pojedinu dobnu skupinu, a naročito za starije osobe te su tako i najidealniji oblik tjelovježbe jer se odvijaju pod vodstvom stručne osobe, fizioterapeuta. Na osnovu individualnog pregleda ustanovit će se koje su vježbe pogodne za starije osobe kod kojih već postoji naznaka zdravstvenih tegoba. Vježbe su prilagođene godinama, tjelesnoj kondiciji i odgovaraju svima bez obzira na medicinsku problematiku (bolnost, postoperativna i preoperativna stanja i slično).

Rekviziti za medicinsku gimnastiku su raznorazni, od štapova, do velikih i malih pilates lopti, bučica pa do elastičnih traka. Dvorana za medicinsku gimnastiku treba biti prozračna i dovoljno velika, opremljena sa ogledalom, jer se vježbe najbolje izvode pred ogledalom, gledanjem same sebe u ogledalo, tj. da se tako naučimo ispravno vježbati i ispravljamo naravno sve uz nadzor fizioterapeuta. 

Na početku vježbanja se rade vježbe zagrijavanja 5-10 minuta (trčanje u mjestu, lagano skakutanje), zatim slijede vježbe razgibavanja i snaženja a na kraju 5-10 minuta vježbe istezanja uz vježbe disanja. Vježbe zagrijavanja ne smijemo preskočiti jer je mišić hladan, i ako se ne zagrije mogu nastati ozlijede kao što su napuknuće i istegnuće ligamenata, mišića… Također je važno raditi i pravilno i vježbe istezanja kojima postižemo dobru mišićnu pokretljivost. Vježbe istezanja trebamo izvoditi kod zagrijavanja, tijekom vježbanja da se postigne dobra elastičnost mišića i na kraju tjelovježbe radi opuštanja.

Disanje je tijekom vježbi od iznimne važnosti. Često nastojimo disati samo kroz nos i ne uzimati zrak tijekom vježbanja, jer možda mislimo da ćemo tako izdržati napor. Međutim tek tada na taj način cijeli organizam, uključujući i mišiće ne dobiva potrebni kisik. Trebamo udahniti duboko na nos u trenutku vježbi kada radimo neki pokret, npr. trbušnjake, a duboko izdahniti na usta kad vraćamo u početni položaj. Uz ovaj način disanje mišići će biti optimalno opskrbljeni kisikom i ako ispravno dišemo tokom vježbi manje ćemo se i umarati što je od iznimne važnosti!
U dvoranu za medicinsku gimnastiku trebamo ponijeti drugu obuću i majicu za presvlaku ako se oznojimo, ručnik i bocu vode jer se vježbanjem gubi tekućina iz organizma.

 

D V., fizioterapeut