Poboljšavanje kognitivnih funkcija u starijoj dobi

Ljudi žive dulje i kvalitetnije (s obzirom na fizičko zdravlje) no ikad u povijesti, no što je s mentalnim zdravljem? Pogoršava li se s godinama? Može li se održavati ili čak poboljšati? Mnoga istraživanja pokazuju da opadanje kognitivnih sposobnosti nije ni univerzalan ni nepovratan proces.

Volumen čovjekovog mozga na vrhuncu je u dobi od dvadeset godina te se postepeno počinje smanjivati kroz godine te u dobi od oko 40 godina mnogi ljudi počinju primjećivati suptilne promjene u epizodičkom pamćenju („Što sam jeo/-la za doručak?) te pamćenju točnih datuma i detalja događaja. Semantičko (riječi, činjenice i koncepti) i proceduralno (npr. vožnja bicikla) pamćenje se pritom najmanje mijenjaju.

Psiholozi koji su istraživali promjene u mozgu koje prirodno nastupaju starenjem utvrdili su kako unatoč navedenim promjenama u pamćenju i procesiranju informacija koje dolaze s godinama, jednostavne promjene u ponašanju mogu pomoći ljudima da održe bistrinu uma unatoč poodmakloj dobi. Osim kognitivnih treninga kojima većina starijih osoba danas nema kontinuirani pristup (npr. testovi memorije, vizualne koncentracije i traženja obrazaca), mozak se može vježbati i usvajanjem novih znanja i vještina poput učenja novog jezika ili vježbanja sviranja novog glazbenog instrumenta. Također, istraživanja su pokazala da redovita tjelovježba i prakticiranje meditacije utječu na očuvanje moždanog volumena kao i na poboljšanje kognitivnih funkcija korisnih u svakodnevnom životu (npr. brže čitanje i razumijevanje uputa, prometnih znakova, lakše snalaženje u prostoru i brže pronalaženje predmeta).