Mentalno zdravlje

Zdravlje starijih osoba predstavlja sve veći izazov suvremenog društva. Zbog stalnog porasta starijeg stanovništva u ukupnom stanovništvu, produženja životnog vijeka te sve veće zastupljenosti kroničnih bolesti prisutnih kod starijih osoba, povećavaju se potrebe za korištenjem zdravstvenih i socijalnih, a time i financijskih sredstava zajednice.

Starenjem stanovništva povećava se i udio mentalnih bolesti, a naročito onih koje su vezane za neurodegenerativne promjene koje dovode do demencije. Najčešće mentalne bolesti u osoba starije dobi uz demenciju su depresija i anksioznost.
Mentalno zdravlje je veoma bitno za sveukupno zdravlje. Usko je povezano s tjelesnim zdravljem, a mentalni poremećaji često dovode i do lošijeg ishoda pri liječenju tjelesnih bolesti.

Dobro (pozitivno) mentalno zdravlje je stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može prevladati stres svakodnevnog života i raditi produktivno. Njegova obilježja su optimizam, energičnost, vitalnost, dobro socijalno funkcioniranje, dobro kognitivno funkcioniranje, visoko samopoštovanje i zadovoljstvo životom.

Narušeno (negativno) mentalno zdravlje odnosi se na stanja koja obilježavaju promjene u mišljenju, raspoloženju i ponašanju, a koje su povezane s tjeskobom ili narušenom funkcionalnošću i predstavljaju, osim osobnog, obiteljski i društveni problem. Najčešći mentalni poremećaji su depresivnost, anksioznost, pesimizam i nezadovoljstvo životom.

U starijoj dobi postoji cijeli niz socijalnih, medicinskih i ekonomskih okolnosti koje mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje. Starije osobe imaju povećan rizik za razvoj depresije. Depresija je češća u osoba koje imaju i druge bolesti ili su ograničenih funkcionalnih sposobnosti. 80% starijih osoba ima barem jednu kroničnu bolest, a 50% ima dvije ili više. Starenjem se osoba suočava s brojnim tjelesnim promjenama koje narušavaju zdravlje i dovode do fizičkih ograničenja. Osobe koje imaju smanjenu sposobnost prilagodbe mogu potonuti u depresiju.

Odlazak u mirovinu često izaziva zabrinutost i tjeskobu te stariju osobu dovodi u stanje povećane psihičke osjetljivosti. Dolazi do smanjenja prihoda, smanjuju se kontakti s okolinom i društvene aktivnosti, gubi se na važnosti na ljestvici „društvenog statusa“.
Starenjem dolazi i do većeg stupnja ovisnosti o drugima. Starije osobe izložene su i stalnoj prijetnji osamljenosti, sa slabijim socijalnim kontaktima.
Upravo zbog brojnih izazova i potreba koje pred svih stavlja starenje važno je što više raditi na sprječavanju bolesti i produljenju zdravog starenja da bi se osigurala kvaliteta života u starijoj dobi. Najvažnije je što dulje očuvati psihofizičke sposobnosti i radne aktivnosti starijih osoba. Potrebno je preuzeti nove uloge (npr. djeda i bake) i uspostavljati nove odnose koji stariju osobu ispunjavaju osjećajima zadovoljstva. Izuzetno je važno uspostavljanje i zdravijeg načina života. Pravilnom prehranom i prilagođenom tjelesnom aktivnošću odgađaju se degenerativni procesi te se povoljno djeluje i na tjelesnu i na mentalnu kondiciju.

 

mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe