Učenje novog jezika u starijoj dobi

Nekoć se smatralo da je čovjekov mozak fiksna struktura koja se, jednom oštećena, ne može popraviti. Ipak, novija istraživanja pokazuju da je mozak veoma dinamična struktura koja se mijenja s novim iskustvima i adaptira uslijed ozlijeda. Samim time, nikad nismo prestari za naučiti nešto novo, no usvajanje novih znanja i vještina postaje nešto teže.

Foto: pixabay

Dok neki aspekti učenja jezika postaju teži s godinama, neki postaju lakši. Tako na primjer, starije osobe imaju veći vokabular od mlađih osoba i lakše im je "pokupiti" nove riječi jer ih samo nadograđuju na već postojeće znanje. S druge strane, učenje novih gramatičkih (npr. deklinacija i konjugacija) i sintaktičkih (slaganje riječi u rečenicu; redoslijed riječi) pravila im ide nešto teže nego mlađima. Također, teže usvajaju i specifične foneme (ili glasove) novog jezika. Njih najlakše usvajaju jako mala djeca koja imaju iznimne mogućnosti korištenja više jezika tečno.

Iako učenje novog jezika nije uvijek lako odraslim osobama, mnoga istraživanja pokazuju da je iznimno korisno za zdravlje mozga te da može usporiti opadanje moždanih funkcija koje se neizbježno događa kako starimo i time odgoditi ili usporiti razvoj Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencije. Također, učenje novog jezika može imati i dobrobit za socijalni život starijih osoba. Na ovaj način mogu upoznati nove ljude i družiti se s njima, bilo tijekom tečaja jezika ili tijekom putovanja.