"Udio Hrvata koji su stjecanjem uvjeta za mirovinu prestali obavljati plaćeni posao opada. Zbog manjka radne snage, poslodavci posežu za iskusnim kadrovima, a oni se rado odazivaju da nadopune skromnu penziju. Stoga mnogi stariji od 65 ostaju zaposleni na pola radnog vremena, na ugovor o djelu ili autorski ugovor bez obustave mirovine, kao i na puno radno vrijeme uz zamrzavanje mirovine."
Kao razlozi mogu se navesti produljenje radnog vijeka kojie je došlo s napretkom medicine, prehrane i tehnologije. Kada se pogledaju podaci iz 1968. godine, muškarci u Hrvatskoj su prosječno živili samo 65 godina, dok žene 70. Pola vijeka iza, muškarcima se životni vijek produžio za deset godina i sada žive u prosjeku 75 godina, a žene 81 godinu. Također, rezultati istraživanja potvrđuju kako su muškarci u 60-im vitalniji i zdraviji.
Danas su i radna mjesta udobnija, a to uvelike produljuje radni vijek. Nivo obrazovanja je porastao, a istraživanja pokazuju kako su obrazovaniji radnici skloniji raditi dulje odprosjeka.
"Prikupljeno je mnogo dokaza da rad u poodmakloj dobi ima dobrih strana nevezanih za dohotak. Dio je istraživanja otkrio da radnici umirovljeničke dobi imaju bolje zdravlje i dulji život.
Istraživanje provedeno 2016. u SAD-u otkrilo je da već i samo jedna godina rada iznad granice za umirovljenje smanjuje rizik od umiranja za 9 do 11 posto tijekom 18 godina, koliko je trajalo istraživanje.
Studija objavljena 2005. u časopisu Preventing Chronic Disease, koja je 15 godina pratila 83.000 starijih, dala je naslutiti da zaposleni stariji od 65 imaju upola manje ozbiljnih zdravstvenih tegoba kao što su karcinom ili srčana bolest. "
Naravno, kako ima pozitivnih stvari, tako ima i negativnih. Osisno o tipu rada i uvjetima koje to radno mjesto nudi, probuljeni radni vijek može i štetiti. Tako naprimjer tjelesno naporan rad podiže opasnost od ozlijeda, te pridonosi riziku srčanog i moždanog udara, dok monotoni posao može pogoršati depresiju.
"Proturječni rezultati istraživanja sugeriraju da posljedice umirovljeničkog rada ponajviše ovise o pojedincu i njegovim okolnostima. Koristi su ponajviše naglašene kod ljudi koje rad ispunjava – rekli bismo, radoholičara – i kod onih koji obavljaju uredske i intelektualne poslove. Manje je povoljan za one čije je radno mjesto tvornica ili gradilište. Ako ste zdravstveno sposobni, nastavite raditi i u umirovljeničkoj dobi, ali budite razumni. Prije svega, podvrgnite se sistematskom pregledu koji će utvrditi vašu sposobnost i rizike. Ne obavljajte posao koji vam ide na živce, nego nađite onaj koji vam daje svrhu i značaj. Zadovoljstvo na poslu jedan je znak da je rad u poznoj dobi dobar za vaše zdravlje."
Izvor: adiva.hr
Autorica: Kristina Rajić
Originalni članak možete vidjeti na: https://www.adiva.hr/zdravlje/treca-dob/mirovina-i-rad-nakon-65-godina/?fbclid=IwAR2c2x_eYw0qe0gZT5CxQYzafrpHkvwsc6LYceWpGticrT2n_gwuSdZ9xVw
Podsjetimo, riječ je o projektu koji ima cilj povećanje kvalitete živote umirovljenika. Nositelj projekta je: Udruge „MI“- Split dok su partneri: Gradovi Split, Solin i Kaštela te udruge Sveti Jeronim, Gradsko društvo Crvenog križa Solin, Udruga maslinara Kaštela Mastrinka te udruga Vita plus- udruga za palijativnu skrb. Kroz projekt je planirano uključivanje 350 umirovljenika iz Splita, Solina, Kaštela i Podstrane. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.918.089,61 kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda (85 posto) i iz državnog proračuna (15 posto).
