"Daleko od raskošne rasvjete, šarenih lampica, kuglica i skupocjenih darova pripremale su se domaće kobasice. Pekao se kolač od rogača jer je bio najjeftiniji, a ispekao se i domaći kruh - slatka pogača u koju su se stavljale grožđice. Za badnje jutro u nekim je dijelovima Hrvatske običaj bio piti mednu rakiju i jesti posna jela, a tek kasnije je nastupila gozba".
Svako Božićno jutro je započelo s čestitkama, dok se za doručaj jela tradicionalna pečenica s hrenom, hladetina, domaće kobasice, pršut sir i slanina. Izbor jela je uglavnom ovisio o specijalitetina određenog kraja. Žene bi pripremale božićni jelovnik i ne bi se štedjelo ni na čemu. Božićni stol je bio najraskošniji u godini - bilo bi svega na njemu od juhe, pečenke s povrćem, sarme, kolača i svega onoga što bi domaćice imale kod sebe.
Za Novu godinu blagdanski stol je također bio kaloričan. Jele bi se sarme, odojak, pečena purica s mlincima, domaće kobasice, fritule, orahnnjača i pio se šampanjac. Nova je godina uvijek bila novi početak i prilika da zagrlimo i izljubimo sve drage ljude oko sebe. Neke se stvari s godinama mijenjaju, nove generacije u blagdanske običaje unose nešto svoje i moderno, ali ono što se ne mijenja je druženje i nazdravljanje budućnosti.
Izvor: http://m.metro-portal.hr/delicije-nasih-djedova-i-baka-u-kojima-uzivamo-i-ovih-blagdana/122545
Podsjetimo, riječ je o projektu koji ima cilj povećanje kvalitete živote umirovljenika. Nositelj projekta je: Udruge „MI“- Split dok su partneri: Gradovi Split, Solin i Kaštela te udruge Sveti Jeronim, Gradsko društvo Crvenog križa Solin, Udruga maslinara Kaštela Mastrinka te udruga Vita plus- udruga za palijativnu skrb. Kroz projekt je planirano uključivanje 350 umirovljenika iz Splita, Solina, Kaštela i Podstrane. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.918.089,61 kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda (85 posto) i iz državnog proračuna (15 posto).
