Društveno aktivni i u trećoj životnoj dobi

Sa starenjem se ponekad smanjuje mogućnost druženja u odnosu na ono doba kad su ljudi bili znatno mlađi. U mlađoj životnoj dobi zbog djece, posla i drugih aktivnosti u slobodno vrijeme ljudi se svakodnevno druže. Svakodnevno druženje je važan čimbenik zdravlja kako bi osobe ostale bistrog uma te emotivno i fizički snažne.

Istraživanja pokazuju kako druženje ima mnogo pozitivnih aspekata osobito kod starijih ljudi koji su rizična skupina zbog nedostatka tih istih socijalnih interakcija.
Ostati društveno aktivan i ostvarivati međuljudske kontakte ne samo što pomaže u očuvanju mentalnih funkcija i emotivnog zdravlja već djeluje i na jačanje imunosnog sustava. Ljudi koji nastave održavati bliske kontakte s prijateljima i otvoreni su za nova poznanstava u prosjeku žive duže od onih ljudi koji se izoliraju.

Dobro je biti društveno aktivan zato jer se time:

- smanjuje rizik nastanka i/ili pogoršanja nekih kardiovaskularnih tegoba
- smanjuje rizik nastanka nekih oblika karcinoma, reumatoidnog artritisa i osteoporoze
- značajno smanjuje rizik od nastanka Alzheimerove bolesti
- snižava krvni tlak
- smanjuje mogućnost razvoja depresivnih stanja.

Kod osoba koje nisu društveno aktivne osim mogućih pojava depresije, povišenog krvnog tlaka pojavljuje se i veća smrtnost za razliku od osoba koje nisu sklone izolaciji.
Socijalna komponenta kod ljudi je značajna jer osim što smo društvena bića po prirodi druženje s drugim ljudima čini nam mozak aktivnijim. Zdrav i aktivan mozak je način kako se boriti protiv demencija koje se mogu javiti kao jedna od posljedica starenja.
Održavanje zdravog duha i tijela započinje očuvanjem društvenih veza koje imamo u obitelji i s prijateljima. Redovno posjećivanje dragih ljudi je najbolji oblik druženja, ali samo posjećivanje i razgovor nisu jedini kad se govori o druženju.
Aktivno sudjelovanje u društvenom životu obitelji i zajednice u kojoj se živi, najbolji je način ostvarivanja dobrog osjećaja na kraju dana. U centrima koji su specijalizirani za različite oblike aktivnosti i druženja starijih osoba mogu se naći ne samo novi poznanici nego se može spojiti nekoliko ljudi u aktivnostima koji ih oduvijek zanimaju kao npr. igranje šaha, karata, radionice vezane za glazbu, knjige, razne kreativne hobije...
Učenje novog jezika je sjajna metoda očuvanja mentalnih funkcija i zdravlja mozga.
Kao što učenje jezika pozitivno djeluje na mozak tako i učenje nove fizičke aktivnosti kao npr. plesa čini dobro fizičkom i psihičkom zdravlju.

Volontiranje ima sjajni učinak za opće zdravlje. Pronaći zanimanje nakon umirovljenja održava kako zdravo srce tako i zdravi duh jer zaposlenost i okupiranost različitim stvarima čini čovjeka zadovoljnim. Stoga je preporuka uvesti u mjesečni raspored posjećivanje nekog mjesta organiziranog po potrebama djece npr. bolnički odjeli za djecu ili dnevni centri za djecu slabijeg imovinskog stanja (takva mjesta se mogu posjećivati sa svojom djecom ili unučadi) kako bi pomogli i sebi i drugima. Dječja energija je fantastična i druženje s djecom donosi i mladenački polet u život seniora.
Zadnjih godina u svijetu je popularno osim vježbanja joge pohađanje satova zumbe i to bez obzira na godine starosti, a vježbaju je podjednako i muškarci i žene.
Ljudi koji ostvaruju bliske prijateljske odnose i nalaze način kako obogatiti svoj društveni život žive duže od onih koji se izoliraju. Društvena aktivnost jača imunosni sustav i tako nas štiti od bolesti.

 

Maja Korunić, radni terapeut