Položaj starijih osoba u društvu – jučer, danas, sutra

U suvremenoj civilizaciji koja je sve više orijentirana prema mladima postoji čitav niz predrasuda o starosti i starenju kao o nečemu što je negativno. Idealiziranje kulta mladosti u današnjem društvu jako pridonosi toj negativnoj slici o starosti ističući stereotipe poput boležljivosti, slabosti, ružnoće, gubljenja pamćenja, beskorisnosti, depresije.

"Brzo starenje stanovništva i stalan porast ljudske dugovječnosti u cijelom svijetu predstavlja jedan od najvećih društvenih, ekonomskih i političkih transformacija našeg vremena. Te demografske promjene će utjecati na svaku zajednicu, obitelj i osobu."

Ujedinjeni narodi

Društvo u cjelini, posebno preko medija, potiče strahove od starenja, a farmaceutska i kozmetička industrija prodaju sve više "čudotvornih" proizvoda koji usporavaju starenje. U prošlim vremenima starije osobe su zauzimale značajna mjesta u društvu i veoma ih se poštivalo kao životne učitelje s velikim znanjem i iskustvom. Danas u razvijenom svijetu koji je sve više okrenut mladosti stavovi su gotovo potpuno suprotni. Mladima akumulirano znanje starijih više nije vrijedan izvor mudrosti, nego im se to čini nečim zastarjelim.
Kako i kada se dogodila ta promjena?
S razvojem društva došlo je do značajnih povijesnih promjena koje su doprinijele promjeni statusa starijih osoba. Prema Dozois (2006) to su:

Razvoj tiska (stariji ljudi izgubili su važnu ulogu čuvara znanja i prenositelja tradicije koja se do tada prenosila usmenom predajom)
Industrijska revolucija (uzrokovala je stvaranje nuklearnih obitelji; tehničke vještine počele su se više cijeniti od iskustva starijih, stariji ljudi se nisu više mogli nositi s čestim tehnološkim promjenama)
Zajamčena mirovina (uvodi se u radna zakonodavstva nakon industrijske revolucije; umirovljenje nakon navršavanja određenih godina života, nije povezano s individualnom radnom sposobnošću)
Razvoj medicine (utjecao je na produljenje životnog vijeka ljudi, povećao se i broj starijih ljudi na koje se počelo gledati kao na "teret društva")
Dobna podjela (rastuća podjela na dobne grupe u postindustrijskim društvima dovela je do sve manje komunikacije između mlađih i starijih)
Potrošačka orijentacija (u društvu koje visoko vrednuje mladost, vitalnost i fizičku privlačnost stariji nisu privlačni, nema ih u reklamnim kampanjama)
Komercijalizacija izgleda (u suvremenim društvima mladolik izgled donosi prestiž).

Ipak novija istraživanja pokazuju da starenje ne mora nužno značiti i gubitak sposobnosti i pojavu bolesti. Procesi starenja mogu se značajno spriječiti ili usporiti uspostavljanjem zdravijeg načina života. Činjenica je da ljudi modernog vremena žive značajno duže zbog poboljšane prehrane, higijene i zdravstvene zaštite. Promjene koje donosi proces starenja (odlazak u mirovinu, gubitak bliskih osoba, rizik od socijalne isključenosti, povećani rizici od bolesti i invalidnosti) umnogome se mogu riješiti potporom obitelji, ali i organiziranom brigom i skrbi društvene zajednice.

 

mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe