Volonterski klub u Koprivnici nastojao je potaknuti umirovljenike da budu aktivni u svoje slobodno vrijeme.

S obzirom da se kao što znamo i životni vijek produžio, a medicina je uznapredovala, postoje osobe koje se osjećaju dobro i zdravo i žele sudjelovati i dalje u radnim aktivnostima svakodnevnog života i nakon umirovljenja. Tako imamo i situacije u kojima starije osobe volontiraju.

Danas se međugeneracijskoj suradnji pridaje sve veći značaj. Kada govorimo o ovom pojmu, mislimo na suradnju triju generacija koja podrazumijeva razmjenu iskustva i spoznaja, učenje, druženje. Zapravo riječ je o međusobnoj pomoći jedne generacije drugoj, o stvaranju, materijalnoj sigurnosti i kulturnoj baštini.

Gospođa Branka Mušić je slovenka koja se na pragu svojih pedesetih godina odlučila preseliti na Vis i iz temelja promijeniti svoj život.

"Vitamin V - volotiranje i aktivno starenje" je vodič za volontiranje svih osoba treće životne dobi, a izrađen je kroz projekt "Inclusive community".

Branka Erdelji nakon što je objavijla svoj prvi roman pod nazivom "Starenje za početnike" napisala je novu knjigu pod nazivom "Starenje za početnike".

Kada govorimo o generacijama, one su uvijek bile različite. Od prošlosti su već bila postavljena pravila o poštovanju starijih osoba. Ljudi su se povezivali i živjeli u skladu s njima jer su znali da je lakše preživjeti imajući mladenačku energiju i mudrost starijih osoba.

Tijekom čitavog životnog vijeka, starenje utječe na pojedinca; na tijelo, navike, mogućnosti i položaj u društvu. Posljednjih pedeset godina, očekivani životni vijek povećao se za približno jedno desetljeće, na 80 godina. Prema našim saznanjima, nikad u povijesti Europljani nisu tako dugo živjeli. Međutim, starenje ne utječe isključivo na pojedinca, već i na demografsku sliku europskih regija. Dok neka područja bilježe rast radno sposobnog stanovništva, u drugima dolazi do intenzivnog starenja, što utječe na zdravstveno, gospodarsko i ekonomsko stanje zajednice čiji se pojedinci susreću s posljedicama zrele dobi.

Međugeneracijski odnosi u obitelji danas su aktualna tema. Ova tema je važna u svim sociološkim istraživanjima.

Referentrni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavpda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Povjerenstvo za provedbu akcijskog plana za ublažavanje posljedica toplinskog vala MZ te HLZ- HDZGIG, izradili su Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih, endokrilnih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti:

Danas dolazi do sve većeg porasta broja starijih osoba u društvu te se isto tako povećava svjesnost ljudi da žive u vošegeneracijskim društvima. Proces starenja stanovništva je veliki izazov za svih nas. Upravo tbog toga, važno je poduzeti određene korake koji mogu poboljšati mentalno i fizičko stanje te društveno blagostanje starijih osoba jer su oni dragocjena imovina stečenosti i znanja koje društvo treba naučiti.

U četvrtak, 24.6.2021. s početkom u 18 sati u prostorijama Centra Zlatno doba, predsjednica udruge Dalmatinski potrošač, pravnica Nela Kovačević, održat će predavanje "Prezentacijska prodaja – prodaja van prostora trgovca". 

Ageizam označava diskriminaciju temeljem kronološke dobi. Riječ je o negativnom stavu prema osobama zbog njihove dobi. Na takav stav utječu naša stereotipna razmišljanja, predrasude i sklonost diskriminaciji. Danas mediji imaju jako veliku i važnu ulogu u kreiranju stavova, pa tako i u prevenciji ageizma.

Također, dosadašnja istraživanja su pokazala kako se starije osobe prikazuju dosta negativniije od mlađih osoba, a podjednako su zastupljene u medijima.

Trenutno u Hrvatskoj ima nešto više od 4300 građana koji primaju iz prvog i drugog stupa. Broj ovakvih korisnika kontinuirano raste od 2019.

Gospođa Nada Nikolić je 93-godišnja umirovljena liječnica i najstarija je korisnica interneta u Hrvatskoj!

"Nacionalnu naknadu za starije osobe mogu ostvariti hrvatski državljani stariji od 65 godina, koji imaju dugotrajno prebivalište u Hrvatskoj (najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja na području Hrvatske prije podnošenja zahtjeva)".