Karijes, najraširenija bolest današnjice

Ako ne želimo zube pune kariesa, nužno je svaki put nakon jela temeljito očistiti sve površine zuba.

Usna šupljina ulazna su vrata u ljudski organizam i ogledalo čovjekova zdravlja i higijene. Brojne bolesti koje zahvaćaju tkiva usne šupljine mogu imati posljedice na opće zdravlje, ali isto tako mnoge sistemne bolesti organizma mogu zahvatiti meka i tvrda tkiva usne šupljine.

Karijes je najraširenija bolest današnjice koja narušava zdravlje zubi i sluznice usne šupljine, a izazvana je interakcijom bakterija i šećera. Povećna koncentracija šećera, česta konzumacija slatkih napitaka i gaziranih pića, kao i velik broj obroka tijekom dana, dovodi do stvaranja dentobakterijskog plaka koji, ako je prisutan dulje vrijeme, utječe na nastanak karijesa. U njemu žive i razmnožavaju se bakterije. Važnu ulogu u nastanku zubnog karijesa ima Streptococus mutans.

Anaerobnom fermentacijeom streptokoki razgrađuju niskomolekularne šećere (glukozu, saharozu, fruktozu), pri čemu nastaje mliječna i druge kiseline. Kada mliječna kiselina zakiseli sredinu ispod kritične točke (pH>4), dolazi do demineralizacije cakline. Ako ti kiseli uvjeti potraju dulje vrijeme, započinje dezintegracija cakline, tj. nastaje zubni karijes. Ako se s površine cakline očiste kisele zubne naslage tj, ako vrijednost pH poraste iznad 6, caklina će se remineralizirati.

Bolest prljavih zubi

Karijes je zapravo bolest prljavih zuba. Način prehrane i higijenske navike imaju direktnu ulogu u nastanku karijesa. Hrana bogata ljpljivim ugljikohidratima je kariogena. Plak koji nastaje na zubu bez ugljikohidrata tanak je i ispire se slinom, a slina sadrži i baktericidne elemente. Ako jedemo hranu bogatu niskomolekularnim ugljikohidratima (šećeri), a zube ne četkamo dobro i temeljito, razvit će se mnogo karijesa na zubima.

Gotovo je nezamislivo izbaciti ugljikohodrate iz naše prehrane (čokolada, slatkiši, bomboni, kolači, voće), ali ako ne želimo kariozne zube nužno je svaki put nakon jela temeljito očistiti sve površine zuba, posebice prostore koji nisu dostupni samočišćenju jezikom i obrazom, a to su prostori ispod kontaktnih točaka zuba. Četkanje treba trajati najmanje tri do pet minuta, ovisno o spretnosti.

Četkanjem je potrebno ukloniti naslage sa svih ploha zuba, a ne samo “prošetati” četkicom po ustima. Koju zubnu pastu pri tome koristimo manje je važno. Najvažnije je dobro mehaničko uklanjanje naslaga. Četkica ne smije biti prevelika kako bi se njome moglo manipulirati i doći do stražnje plohe zadnjega zuba. Tvrdoća četkice odabire se individualno, ali premekane četkice nisu efikasne. Osim četkice, postoje i dodatna sredstva za pravilnu higijenu usne šupljine, kao što su interdentalne četkice, zubni konac, električne četkice, te aparati s vodenim mlazom za temeljitije pranje usne šupljine. Ali sve su to pomoćna sredstva za oralnu higijenu.

Glavni temelj dobre oralne higijene je četkica za zube, pasta i vaša ruka.

Prevencija

Prevencija karijesa najviše ovisi o pravilnoj prehrani. Antikariogenom hranom koju se preporuča konzumirati smatramo žitarice, voće, povrće, mliječne proizvode, te vodu. Pod kariogenom hranom podrazumijevaju se šećer i čokoladni proizvodi, kolači, keksi, peciva, pudinzi, zašećerene pahuljice, džem, pekmez, med, sladoled, ušećereno voće, zašećerena i gazirana pića. Grickalice, perece i čips jednako su štetni kao i slatkiši, čak i štetniji, jer se lijepe na zube, te na njima ostaju duže vrijeme. Jedan od najvećih neprijatelja zdravih zubi su gazirani sokovi koji još dodatno izazivaju erozivne lezije na caklini.

Dobra higijena usne šupljine preduvjet je i za zdrav parodont. Parodont je fiksacijski apart zuba, a čine ga gingiva, kolagena vezivna vlakna koja vežu zub uz kost, cement zuba i sama kost. Zubne naslage primarni su faktor u nastanku parodontne bolesti, tzv. parodontitis. Parodontitis je kronična upalna bolest fiksacijskog aparata zuba. Uzročnici su bakterije koje se obilno razmnožavaju ispod naslaga. Svojim toksinima prvo napadaju meke, a zatim i tvrde strukture parodonta.

Zubne naslage

To je podmukla bolest koja daje subjektivne simptome, bol samo u akutnoj fazi, te je zbog toga pacijent niti ne primjećuje. Upalni proces traje godinama, pacijent primjećuje da mu je zubno mesto crveno, te da može krvariti, ali jačih bolova nema. Kada kronični upalni proces dezintegrira kolagena vezivna vlakna i prodre u kost, bolest se rapidno širi, te dolazi do rasklimavanja zubi. Zubni kamenac je također važan čimbenik u nastanku parodontitisa. To su zapravo zubne naslage koje su mineralizirale kao pokušaj organizma da se obrani od destruktivnog bakterijskog djelovanja na caklinu. Međutim, kamenac je neuspio pokušaj obrane organizma, jer je hrapav, neravan, te se na njega još više hvataju zubne naslage.

Temeljita i redovna higijena usne šupljine preduvjet je za zdrave zube, te zdravu usnu šupljinu u cjelini što pridonosi općem zdravlju. Osoba koja brine o svom oralnom zdravlju posjećuje doktora dentalne medicine jedanput godišnje bez obzira na izostanak bolnih senzacija. www.glas-slavonije.hr