Svake godine 2000 građana umre, a ne želimo besplatan pregled!

Za razliku od većine zemalja u Europi, u kojima smrtnost od raka debelog crijeva među stanovništvom iz godine u godinu pada, u Hrvatskoj je broj osoba umrlih od te zloćudne bolesti u posljednjem desetljeću povećan za 20 posto.I danas se, po stopi mortaliteta od tog raka, naša država nalazi na drugom mjestu europske ljestvice, odmah iza Mađarske.

Istodobno, na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji od 2008. provode Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji podrazumijeva besplatno testiranje uzoraka stolice, odaziva se već godinama tek 20-ak posto građana, dok bi, prema EU smjernicama, zadovoljavajući odaziv bio 45, a željeni 65 posto.

Radi se, jasno je, o zabrinjavajućim brojkama, no još je alarmantniji podatak da dobar dio osoba kojima se testiranjem utvrdi krv u stolici (koja je oku nevidljiva), što bi moglo upućivati na karcinom, ne prihvaćaju daljnje pretrage koje bi im mogle spasiti život.

Radi se o kolonoskopiji, koja se dogovara za građane s pozitivnim testom na krvarenje, i od koje je, prema podacima HZJZ, u prvom ciklusu provođenja ovog programa odustalo čak 20 posto građana kojima je pronađena krv u stolici. Konkretno, od 2008. do konca 2012. na dogovorenu kolonoskopiju nije došlo čak 5150 osoba, dok podaci za razdoblje od 2013. još nisu obrađeni.

Krv u stolici

- To je i više nego strašan podatak, u situaciji u kojoj se godišnje u državi otkrije oko 3000 novooboljelih, a zadnji podaci HZJZ-a govore kako je rak debelog crijeva u 2013. godini odnio više od 2000 života. Ljudi se, nažalost, ponašaju kao da će problem nestati kada zatvore oči, očito ne shvaćajući da im ovakvi pregledi mogu spasiti život.

Normalno bi bilo da svaka osoba s pozitivnim nalazom ode na dogovoreni termin kolonoskopije jer krv u stolici znači rak, sve dok se ne dokaže suprotno - komentira Marija Banjad, predsjednica zagrebačke Udruge osoba sa stomom, koja je prije sedam godina operirana od raka debelog crijeva.

Nakon poroda, godinama se, kako kaže, borila s hemeroidima i kontrolirala ih, ali onda, spletom nekih okolnosti, čak 3,5 godine nije bila na kontroli.

- Čim se spomene probava, priča staje. Jedan onkolog mi je baš nedavno pričao kako se već 30 godina bori protiv toga da debelo crijevo bude sramotan organ jer, zbilja, zašto bi bubreg bio pristojniji od debelog crijeva? Uz to, treba uzeti u obzir i da se ljudi nepotrebno boje kolonoskopije. I iz vlastitog iskustva mogu kazati kako kolonoskopija nije ni upola strašna kao što većina misli, ima znatno neugodnijih pretraga - poručuje Banjad.

Značaj programa, kako objašnjavaju u HZJZ-u, jest što je njime rak debelog crijeva moguće, ne samo rano otkriti, nego i u velikoj mjeri spriječiti uklanjanjem sitnih izraslina - polipa.

Bolje spriječiti

Važno je, poručuju, da osoba redovito, svake dvije godine napravi test na skrivenu krv u stolici i zatim po potrebi obavi kolonoskopiju, i to posebice što za ovu vrstu raka, zahvaljujući dugom razdoblju u kojem nastaje i napreduje, uistinu vrijedi izreka “bolje spriječiti-nego liječiti”.

I iz Hrvatskog onkološkog društva ističu kako se radi o sjajnom programu, te apeliraju na građane da se odazovu pozivima.

- Unatoč kroničnom nedostatku novca, hrvatski zdravstveni sustav građanima je omogućio besplatnu ranu detekciju bolesti u izlječivoj fazi, što stanovnici mnogih država nikada neće imati. I umjesto da se odazove svaki građanin, i u program se uključuje tek svaki peti.

Ponašamo se kao hazarderi, čekamo i vjerujemo da se nama rak neće dogoditi, što je, naravno, pogrešno. S pozicije predsjednika Hrvatskog onkološkog društva pozivam i molim građane da počnu misliti na sebe, da shvate da je njihov život u njihovim rukama, i da nama onkolozima oduzmu posao - zaključuje prof. dr. Eduard Vrdoljak. slobodnadalmacija.hr