Tko je kriv za liste čekanja?

Jasno je da se radi o prevelikom luksuzu za hrvatski zdravstveni sustav koji je godinama opterećen dugim listama čekanja. Sada na prvi pregled kod bolničkog liječnika čekaju 127.392 osobe, 158.310 čeka na prvi dijagnostički i terapijski postupak, a 283.911 građana na čekanju je za neki kontrolni pregled. Premda ne raspolažemo podacima o tome u kojim je bolnicama koliko termina propalo, samo iz ovih brojki jasno je da bi se većina onih koji čekaju red skinulo s liste da onih 326 tisuća termina nije otišlo u vjetar.

Riječ je, dakle, o problemu kojim se treba ozbiljno pozabaviti, a iz HZZO-a i Ministarstva zdravlja ne mogu učiniti ništa osim apelirati na savjest osiguranika i pozivati ih da na vrijeme odjave pregled ili pretragu.

Razmatra se i mogućnost uvođenja sankcija za neodgovorne pacijente, što je još u veljači, dok je bio na čelu HZZO-a, najavio ministar zdravlja Siniša Varga, iznoseći primjer Slovenije u kojoj je postignut dogovor da se pacijent koji je propustio bolnički termin, a nije ga otkazao kazni s 200 kuna (u hrvatskoj protuvrijednosti).

Iz HZZO-a su nam potvrdili kako su u kontaktu s udrugama pacijenata kako bi pronašli najprihvatljiviji model sankcioniranja, pri čemu se u segment neodgovornosti pacijenata ubraja i nepreuzimanje nalaza za obavljene pretrage.

Nepredignutih nalaza po bolnicama bude između 10 i 15 posto, što, primjerice, samo na Zavodu za radiologiju splitskog KBC-a daje godišnju brojku od oko njih 17 tisuća, pa su iz bolnica u više navrata poručivali kako je pitanje jesu li te pretrage uopće bile potrebne, ako nalaz ne zanima ni pacijenta, ni njegovog obiteljskog liječnika koji je ispisao uputnicu.

Iz udruga pacijenata odgovaraju kako ne pristaju na sankcije dok im nisu osigurana pripadajuća prava.

- U EU povelji nabrojeno je i pravo na poštovanje pacijentova vremena.

Koliko pacijenti razumiju da su svojim postupkom neotkazivanja nekog termina zapravo i sami sebi oduzeli novi termin, a drugima onemogućili zakazivanje ranije narudžbe, doista je suvišno razgovarati kada vrlo dobro znamo kako se ono što se njima obećava gotovo redovito ne ispuni.

Drugim riječima: kako se pacijentima gotovo nigdje nije poštovalo njihovo vrijeme, ne vide razlog da uopće obraćaju pažnju na tuđe vrijeme - poručuje dr. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, napominjući kako se već 15 godina čeka na zaštitu prava pacijenata.

Marijo Drlje, predsjednik Hrvatske udruge pacijenata, opovrgava da su ih iz HZZO-a kontaktirali, te poručuje kake se protivi bilo kakvom kažnjavanju oboljelih, posebice u situaciji kada nije definirana ni odgovornost zdravstvenih radnika.

Objašnjava kako je normalno da se pacijent, koji bi na neku pretragu u bolnici trebao čekati šest mjeseci u strahu za svoje zdravlje snašao na drugi način. A nakon toga većini objektivno, ni uz najbolju volju, nije jednostavno otkazati termin.

- U bolnicama se na telefone uglavnom nitko ne javlja.

Pohvalno je što je HZZO nedavno uveo i mogućnost otkazivanja termina mailom, ali starije stanovništvo u ruralnim krajevima nema računalo.

Izvor: Slobodna Dalmacija