Povećanje mirovine za 250 tisuća umirovljenika najavljeno od kolovoza

Izvanredna povišica namijenjena je onima kojima je u trenutku umirovljenja određena najniža mirovina.

Temeljem odluke Vlade RH o povećanju iznosa najniže mirovine za 3,13 posto, uskoro će četvrt milijuna hrvatskih umirovljenika dobiti 'povišicu'. Povećanje mirovine, u prosječnom iznosu od pedesetak kuna, očekuje 253 tisuća umirovljenika s najnižim mjesečnim primanjima, odnosno oni kojima je u trenutku umirovljenja određena najmanja penzija – riječ je o otprilike 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i nešto manje od 13 tisuća bivših obrtnika, prenosi Večernji list.

Najnižu mirovinu ima svaki četvrti umirovljenik

Nitko od njih ne prima mirovinu koja proizlazi iz staža i plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, nego im se isplaćuje za njih povoljniju najnižu mirovinu. Iznos najniže mirovine određuje se svake godine i ljudima koji 2019. prvi put postaju umirovljenici te odlaze u starosnu mirovinu država jamči 64,34 kune mirovine po godini staža. U starosnu mirovinu može se ići s minimalnih 15 godina staža, za što država, neovisno o visini plaće, ove godine jamči 965 kuna mirovine.

Za 35 godina staža najniža zajamčena mirovina iznosi 2251 kunu, no ta se svota kod prijevremenih mirovina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Najnižu mirovinu prima svaki četvrti umirovljenik, a statistika HZMO-a za mirovine isplaćene u svibnju otkriva da bi oko 34 tisuće poljoprivrednih umirovljenika na temelju vlastitih uplata i staža, primalo samo 561 kunu mirovine. Kako im država svaki mjesec doplaćuje 864 kune, bivši poljoprivrednici mjesečno primaju 1425 kuna mirovine.

Povećanje mirovina državu će stajati 150 milijuna kuna

Obrtnicima se doplaćuje 448 kuna i oni primaju 1772 kune mirovine umjesto 1324 koliko bi dobili temeljem uplata i staža. Najniže mirovine prima i 207 tisuća bivših radnika, ljudi koji su cijeli radni vijek bili prijavljeni na minimalac ili su zarađivali neznatno iznad minimalca. Njima se do najniže mirovine doplaćuje 500 kuna, pa umjesto “vlastitih” 1100 primaju 1600 kuna mirovine. Uz izvanredno povećanje od 3,13%, koje će se obračunati 1. srpnja i isplatiti u kolovozu, slijedi i redovno usklađivanje mirovina prema kretanju cijena i plaća koje bi moglo biti oko dva posto, no točan podatak bit će poznat tek u kolovozu.

Izvanredno povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto godišnje će stajati državni proračun 150 milijuna kuna. Ima mišljenja da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije, jer porezni obveznici već i sada uvelike solidarno potpomažu korisnike najnižih mirovina. Prosječna razlika između određene i isplaćene najniže mirovine po umirovljeniku iznosi 547 kuna mjesečno i državu stoji 1,7 milijardi kuna godišnje.

Izvor: Moj posao